Mere za sprečavanje odumiranja ćirilice

Radna grupa Ministarstva kulture i informisanja, u koju su uključeni predstavnici Odbora za standardizaciju srpskog jezika, pripremila je predloge za izmenu i dopunu Zakona o službenoj upotrebi jezika i pisma, koje za prvenstveni cilj imaju da bolje regulišu status ćirilice u javnom saobraćaju i preciznije definišu nedovoljno jasne delove postojećeg zakona.

Ministar kulture i informisanja Vladan Vukosavljević istakao je da je suština u donošenju dodatnih mera koje bi ohrabrile veću upotrebu ćirilice u javnom prostoru, jer "neupotrebom ili smanjenom upotrebom preti opasnost da ćirilica postane mrtvo pismo što ne smemo da dozvolimo".

"Reč je o nizu predloga mera koje treba da ohrabre i dodatno uvedu ćirilicu u javnu sferu", rekao je Vukosavljević Tanjugu i podvukao da se predviđenim merama ništa ne nameće već im je želja da probaju različitim merama da sačuvaju srpsko pismo.

Na predloženom dokumentu, koji će biti na javnoj raspravi, radila je radna grupa u sastavu: šef katedre za srpski jezik Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu dr Veljko Brborić, redovni profesor Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu dr Miloš Kovačević, redovni profesor Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu dr Aleksandar Milanović, profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Nišu dr Sreto Tanasić, posebni savetnik ministra kulture i informisanja dr Dragan Hamović i savetnici u Ministarstvu kulture i informisanja Olivera Ignjatović i Marko Despotović.

Predlog izmena i dopuna predviđa da se prvi član postojećeg Zakona uskladi sa članom 10. Ustava Republike Srbije koji u službenoj upotrebi ne razdvaja srpski jezik od ćiriličnog pisma i u kome se ćirilica označava kao matično pismo, a latinica kao pomoćno pismo.

Predloženim dopunama precizno se označava pojam službene upotrebe jezika i pisma, što dosad nije bio slučaj, tako da je, da bi se izbegla različita tumačenja, bilo potrebno navesti da se, pored organa vlasti na svim nivoima, službena upotreba jezika i pisma odnosi i na obrazovne ustanove, medije, privredna preduzeća i javne ustanove svih vrsta.

Podrazumeva se i upotreba službenog jezika i pisma u pravnom prometu između pravnih subjekata odnosno kada je bar jedna strana domaći pravni subjekat.

Odredba se posebno odnosi na obeležja preduzeća i sličnih subjekata (naziv firme, sedište, delatnost), zatim nazive robe i usluga, uputstva za upotrebu, informacija o svojstvima robe i usluga, garancijske uslove, ponude, fakture, račune i potvrde.

Izmenama se predviđa i osnivanje Saveta za srpski jezik i definiše društvena briga o službenom jeziku i matičnom pismu.

Milanović je na današnjoj konferenciji za novinare, naglasio povodom pojedinih negativnih reakcija koje su se pojavile u vezi predloga za izmenu i dopunu Zakona, da ti predlozi ne donose ništa previše drugačije.

On je podvukao da u Ustavu već stoji da je srpski jezik službeni jezik, a ćirilica službeno pismo i ocenio da se "prašina podigla" iz nedovoljnog poznavanja vrhovnog zakona.

"Zakon o jeziku i pismu mora da proistekne iz Ustava i zadržavanje statusa ćirilice u novom predlogu nije inovacija. Ćirilica nije pitanje samo srpske prošlosti, a deo, čini mi se, neblagonamerne javnosti postavlja kao aksiom činjenicu da su se Srbi odvikli ćirilice i da je ona deo mitologizirane prošlosti", primetio je Milanović.

Članovi Radne grupe istakli su i da je zakonom već jasno definisana upotreba jezika i pisama nacionalnih manjina, što se striktno primenjuje, dok je službena upotreba većinskog jezika i ćiriličnog pisma nedovoljno definisana, te se predloženim izmenama i dopunama pravi ravnoteža između ta dva dela.

Hamović je skrenuo pažnju i da u važećem tekstu zakona nisu predviđene kaznene odredbe za nepostupanje u skladu sa članovima koji regulišu upotrebu službenog jezika i matičnog pisma, a jesu kada je reč o članovima koji se bave službenom upotrebom jezika i pisama nacionalnih manjina.

Predloženim rešenjem disciplinskim i kaznenim odredbama prethodi upravni nadzor nadležnih ministarstava, kojim se utvrđuju povrede odredaba ovog zakona, na koje mogu upozoriti i građani i stručno-naučne institucije.

Na pitanje novinara šta će se preduzeti u slučaju inostranih kompanija i prodavnica čiji su nazivi na latinici, ministar Vukosavljević je podsetio da su pre Drugog svetskog rata nazivi stranih kompanija bili na ćirilici, što je slučaj i danas u Rusiji, čije im je tržište primamljivo pa se prilagođavaju i dodao da je pitanje koliki uticaj mi možemo imati na to, ali da se merama predviđaju poreske olakšice za domaće kompanije i radnje koje svoje nazive ispisuju na ćirilici.

Da smo regulisali upotrebu srpskog jezika i definisali šta su manjinski jezici, ne bismo danas imali "potrebu da prevodimo sa srpskog na srpski samo pod drugim imenom i plaćamo prevodioce za to", napomenuo je Tanasić.

Kovačević je naglasio da predlog izmena i dopuna Zakona "prepisuje Povelju o manjinskim jezicima u njenom izvornom obliku i određuje šta jesu manjinski jezici, kao i suštinski deo Deklaracije o zajedničkom jeziku da je ovo jedan jezik i da unutar njega ne može biti prevođenja".

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 28. март 2024.
21° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво