Marš "Besmrtnog puka" povodom Dana pobede

Pokret "Besmrtni puk" drugu godinu je na beogradskim ulicama. Više od hiljadu ljudi prošetalo je od spomenika oslobodiocima Beograda, Ruzveltovom ulicom, Kralja Aleksandra do Starog dvora gde je pripremljen prigodan program povodom 9. maja.

U okviru manifestacije, koju je ove godine podržao Grad Beograd, amabasador Rusije Aleksandar Čepurin, gradski menadžer Vesić i predstavnik Organizacionog odbora "Besmrtnog puka" Nenad Popović, položili vence na Groblju oslobodilaca Beograda, nakon čega je krenuo marš "Besmrtnog puka" do platoa ispred Skupštine grada gde je održan svečani koncert.

Vesić je istakao da su Beograd i Srbija dali veliki doprinos pobedi nad fašizmom kako bi danas Evropa i svet bili slobodni od fašizma.

"Danas se maršom 'Besmrtnog puka' sećamo svih onih hrabrih boraca, naših predaka koji su poginuli, dali svoje živote kako bi danas Evropa bila slobodna. Sećamo se i miliona drugih žrtava koje su poginule u borbi protiv najvećeg zla u istoriji čovečanstva, a to je fašizam", kaže Vesić.

Navodeći da je Beograd grad koji je u 20. veku pet puta razaran, Vesić je rekao da današnja manifestacija treba da bude poruka da se sećamo svih onih koji su stradali u borbi protiv fašizma i da izvučemo pouke.

"Možda najvažnija je da je antifašizam temelj svih modernih država Evrope, koja posle te velike pobede koja se desila pre 72 godine evo već osmu deceniju živi bez ratova među država, što je možda i najveća tekovina te velike pobede 9. marta 1945. godine", kaže Vesić.

"Podsećajući da se ova manifestacija održava drugu godinu za redom, Vesić je napomenuo da je ove godine prvi put ta manifestacija dobila podršku Grad Beograd i da će je imati u narednim godinama.

"Ovo je jedna od manifestacija kojima treba da se sećamo svega onoga što se desilo pre više od sedam decenija i da odamo počast borcima protiv fašizma", navodi Vesić. 

On, međutim, kaže da je, na žalost, poslednjih decenija bilo pokušaja revizije istorije ne samo u Srbiji već u čitavoj Evropi da se oni koji se nisu borili protiv fašizma predstave na neki način oslodiocima.

"To je potpuno neprihvatljivo. Mislim da je veoma jasno, kao što je temelj naše države i temelj moderne Evrope antifašizam, tako naprosto oni koji su bili na strani fašista i kolaboracionista ne mogu da budu ni rehabilitovani i ne može da se na drugi način gleda na njihovu ulogu, osim kao na ulogu izdajnika koji su bili u najvažnjim momentima protiv svog naroda", zaključio je Vesić.

Nenad Popović, koji je na čelu Počasnog saveta Fondacije za očuvanje kulturno-istorijskog nasleđa i obnovu spomenika kulture sveti Aleksandar Nevski, rekao je da su najveće žrtve u Drugom svetskom ratu podneli Rusija i Srbija.

"Mi to ne smemo da zaboravimo. Treba da zapišemo imena svih žrtava i da ih se sećamo, da imamo najlepši memorijalni centra u Evropi jer narod koji nema sećanje nema ni budućnost", poručio je Popović.

Na koncertu ispred Skupštine grada, kojem je prisutvovao i ambasador Belorusije Vladimir Čušev, nastupili su srpski i ruski vokalni solisti i dramski umetnici, a prisutnima su se obratili i predstavnici veterana. 

Pokret "Besmrtni puk" nastao je u Rusiji 60 - ih godina prošlog veka kada su na ulice izlazili đaci, noseći portrete svojih rođaka poginulih u borbi za slobodu otadžbine.

Ipak, kao godina rođenja ove manifestacije zvanično se uzima 2011. godina kada su formulisana osnovna načela i ciljevi pokreta.

Šetnje imaju isključivo rodoljubivi i moralni karakter i promovišu vrednosti slobodarstva i antifašizma.

U Tomsku je 2011. godine marširalo 5.000 ljudi, danas više od 12 miliona izlazi na ulice u 1.200 gradova sveta.

Beograd je drugi put deo ove manifestacije.

Prošlogodišnji "Besmrtni puk" u našoj prestonici bio je jedan od najbrojnijih u čitavom svetu izvan područja bivšeg Sovjetskog Saveza.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 20. септембар 2024.
16° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи