Staro sajmište uskoro memorijalni kompleks

Kako će se zvati memorijalni kopleks planiran na Starom sajmištu, Komisija još uvek veća. Na izmene zakona čekaće se do jeseni. Za sada, izvesno je koje su paviljone predstavnici zajednica rešili da pretvore u muzeje, a u planu je i da sami biraju rukovodstvo.

Tri muzeja u tri paviljona. Ovako će, prema poslednjim dogovorima, izgledati Staro Sajmište. Muzej Holokausta biće smešten u paviljonu "Nikole Spasića", Muzej srpskih žrtava u Nemačkom, a romskih u Turskom paviljonu.

"Paviljon trgovca 'Nikole Spasića', njegova zadužbina koja je bila bivša jevrejska bolnica u vremenu između 1941. i 1942. godine kada je holokaust i vršen sada je gimanstički klub i sala za sastatanke koje zakupljuje nekoliko društava, dok se u bivšem turskom paviljonu nalazi restoran", navodi Nikola Šuica, član komisije za Staro sajmište.

Na mestu restorana nekada – mrtvačnica. O tome u kojim objektima će muzejske postavke graditi punktove sećanja odlučivali su predstavnici zajednica.

"U poslednja dva meseca se iskristalisala kao najbolja opcija Spasićev paviljon iz tog razloga što je Spasićev paviljon već gotov, praktično imamo prostro koji je adekvatan. To je upravo bila ona lokacija gde je bolničarka Hilda Dajč pisala pisma koja su ostala zabeležena kao neosporan istorijski izvor. Zbog tega je možemo slobodno zvati beogradskom Anom Frank", objašnjava Haris Dajč, koordinator CJOC za Staro sajmište.

Sudbina nemačkog paviljona i budućeg muzeja srpskih žrtava još nije poznata jer tu je planirana izgradnja puta. Izmenama zakona predviđa se autonomija svakog od muzeja koji će imati svog upravnika i rukovodstvo.

"Želimo da se za deset ili dvadeset godina zapitamo gde smo sada, zašto smo došli do te situacije da praktično ne možemo sami da odlučujemo o našim programskim aktivnostima", navodi Dajč.

Izgradnja memorijalnog kompleksa je, tvrde, konačno blizu realizacije, nakon više od 15 godina.

"To je od ključne važnosti za identifikaciju našeg društva i generalno za buduće generacije, ne samo spomen mesta već i načina mehanizma kako možemo da se sećamo a da ne zaboravimo s obzirom da je talas zaboravljanja stalno pred nama", kaže Nikola Šuica.

"On stalno navire sa svim novim medijskim i tehnološkim usavršavanjima i mi sve više i više taložimo neku vrstu sećanja i samim tim ona bledi i zaboravlja. Ovim činom i Republika Srbija i Beograd će se pridružiti porodici gradova koji imaju i neguju svoja sećanja", navodi Šuica.

Koji će naziv nositi Memorijalni kompleks još nije utvrđeno. Očekuje se da će nacrt zakona, kojim će biti regulisan prostor nekadašnjeg logora, gde je stradalo više od 18.000 ljudi, biti završen do leta, a usvojen na jesen.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 23. април 2024.
11° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво