Kostić: Nauku ne smemo prepustiti nemilosrdnoj trci na tržištu

U ovom trenutku je neophodno nacionalno finansiranje nauke, a sa uvođenjem mešovitog modela ne bih žurio, izjavio je predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti akademik Vladimir Kostić.

"Bazične i društvene nauke država mora da podrži. Budemo li nauku prepustili nemilosrdnoj trci na tržištu bojim se da ćemo biti na repu događaja. To će koštati ovu državu ali ne bude li se to uradilo, jedino što ćemo moći da ponudimo jeste jeftina radna snaga i polovični stručnjaci koji će čitati tuđe radove i pričati o njima. Ako želimo da budemo deo društva znanja, to ne smemo da dozvolimo", rekao je Kostić za Politiku.

Predsednik SANU dodaje da je problem što u Srbiji imamo mnogo više dobrih učenika nego dobrih učitelja, a posle situacije devedesetih, ugnezdio se i mentalitet "večitog gliba".

O tome koliko se uvažava mišljenje SANU, Kostić kaže da u ovom trenutku 17 akademika vrlo aktivno utiče u radu raznih tela koja kreiraju nauku (matični odbori, Nacionalni savet za nauku...).

"Oni imaju impozantne biografije, u nauci su čitav život i niko ne može da im nametne određeno mišljenje, pa ni SANU jer toliko dobro poznaju nauku i probleme. Zato želimo da pojačamo rad i uticaj Odbora za visoko obrazovanje, organizujemo tribine, pozivamo stručnjake koji imaju šta da kažu. SANU jeste bila marginalizovana i da ne kažem izložena mržnji pojedinih, koji čak i ne znaju gde se nalazi ova zgrada", kaže Kostić.

Na pitanje da li je teško biti naučnik u Srbiji, Kostić odgovara da će vam svako reći da je jako teško.

"S druge strane, ne mogu da tvrdim da je moja pozicija dramatično drugačija nego pozicija mojih kolega u drugim zemljama. Radio sam više godina na Univerzitetu Kolumbija i kad sam nedavno sreo prijatelja s kojim imam zajedničke radove, rekao je da je užasno istrošen i umoran od te neverovatne i surove trke u nadmetanju za nove projekte, za pare koje mu obezbeđuju ljudi koji rade s njim", ukazao je Kostić.

Predsednik SANU dodaje da, s druge strane, male nacije moraju da shvate da je nauka, a posebno bazične i društveno-humanističke nauke nešto što je deo civilizacijske pismenosti.

"Društveno-humanističke nauke jesu jedan od znakova za prepoznavanje vremena. Bojim se da se malo provincijalizujemo, da se zatvaramo", konstatovao je Kostić.

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

субота, 04. мај 2024.
20° C

Коментари

Prodajem
Ако пронађете ову новчаницу одмах идите код нумизматичара
C.T. Toraksa
Поштујте правила пре давања крви на анализу
Adaptacija
„Буђење пацова“ – ново рухо филмског класика Живојина Павловића
slobodan izbor ishrane
Главни град Финске избацује месо како би заштитили климу, осим у ретким изузецима
Prijava za kviz Slagalica
Пријавите се