"Ustavni sud treba da bude 'mali Strazbur'"

Više od 10.000 ustavnih žalbi godišnje pokazuje da građani koriste mogućnost da zaštite svoja prava pred Ustavnim sudom, rečeno je na skupu "Pravosuđe u procesu evropskih integracija".

Ipak, najveći broj tih žalbi biva odbačen zbog nepostojanja pretpostavki da se po njima postupa, dok je više od 20 odsto ustavnih žalbi usvojeno, navela je predsednica Ustavnog suda Vesna Ilić-Prelić.

Prema njenim rečima, broj ustavnih žalbi govori o jačoj potrebi za saradnjom redovnih sudova i Ustavnog suda na zajedničkom zadatku da se obezbedi efikasna zaštita ljudskih prava u Srbiji.

"Ustavni sud kao nacionalna institucija treba da bude neka vrsta 'malog Strazbura' i da omogući da se proces zaštite i ostvarivanja prava završi na nacionalnom nivou bez potrebe za intervencijom međunarodnih institucija", rekla je Ilić-Prelićeva.

Ilić Prelićeva je napomenula da su sudovi u Srbiji u istim ili bitno istim pravnim situacijama različito postupali, što je davalo za pravo građanima da ukazuju na povredu prava na jednako postupanje u jednakim slučajevima.

"U 2016. godini Evropski sud za ljudska prava je doneo 19 presuda u odnosu na Srbiju kojima je utvrdio povredu nekog od prava iz Evropske konvencije o ljudskim pravima", istakla je predsednica Ustavnog suda.

Predsednik Vrhovnog kasacionog suda Dragomir Milojević rekao je da evropsko pravo treba učiniti bližim domaćim sudovima i dodao da je Srbija uvela specifičan monitoring u vezi sa kontrolom i poštovanjem ljudskih prava, posle potpisivanja i ratifikacije Konvencije o ljudskim pravima i zaštiti sloboda.

Milojević je istakao da Vrhovni kasacioni sud kroz ujednačavanje sudske prakse nastoji da doprinese smanjenju broja žalbi i prestavki građana pred breogradskim sudom.

Naveo je da građani sada sve delotvornije nalaze zaštitu idući do Ustavnog suda umesto do Strazbura.

Sektor operacija Delegacije EU Nikolas Bizel istakao je da je obuka tužilaštva i sudija od velike važnosti kako bi ojačali svoje znanje i nezavisnost.

"Nedostatak obuke ili loš kvalitet onemogućava razvoj veština za vršenje pravosudne funkcije. To je razlog zašto je EU finansirala projekat vrednosti od dva miliona evra", rekao je Bizel.

Delegacija EU u Srbiji i Pravosudna akademija obeležili su prvu godinu uspešnog sprovodenja projekta "Jačanje obrazovnih aktivnosti i organizaiconih kapaciteta Pravosudne akademije".

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

недеља, 22. септембар 2024.
24° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи