Deca migranti u Srbiji čekaju novi dom

Centar za usvojenje i porodični smeštaj pokrenuo je kampanju kojom, pored ostalog, promoviše i hraniteljstvo za decu migrante. Zbog potencijalne opasnosti od zloupotreba potrebno je zbrinuti ih kroz privremeni smeštaj u hraniteljsku porodicu, dok ponovo ne uspostave kontakt sa svojim roditeljima. Trenutno 19 dece migranata, čeka hrantitelje.

"Ostavljam ti dete. Ako preživi čuvaj mi ga, ako umre sahrani ga. Ja moram dalje". Mnogi se verovatno sećaju reči mladog Iračanina koji je morao da nastavi put bez tek rođenog sina. O malom Ajmanu, prevremeno rođenoj bebi migrantu, do njegovog ponovnog spajanja sa roditeljima, brinuli su hranitelji iz Obrenovca.

"Kada je trebalo da ode baš nam je bilo teško jer to je bio jedan najveći izazov u tom trenutku. Da me je tad neko pitao koje dete da mi uzmu, ja ne bih znao šta da kažem", kaže hranitelj Aleksandar Nedeljković.

U dom Nedeljkovića uskoro stiže još jedno dete migrant – desetogodišnji dečak, koji već godinu dana boravi u Srbiji.

"Osetili smo da treba da pomognemo jer znamo kroz šta prolaze. Mi smo prošli poplavu i jednim delom znamo kako je kad nemaš dom, kad nisi s porodicom. Želimo i njemu da pomognemo da ima porodicu i kasnije da se spoji sa svojom biološkom porodicom", objašnjava hraniteljica Suzana Nedeljković.

Još dvadesetak porodica, duž migrantske rute, od Preševa do Subotice, obučavaće se za brigu o deci migrantima. Jezik nije jedini problem, o toj deci moraju mnogo toga da nauče.

"Oni imaju porodična pravila koja su drugačija nego što je u našoj kulturi. Dakle hranitelji treba da razumeju, prihvate i podržavaju dete i da uči novo ali i zadrži kao vrednost ono što donosi i čemu se na neki način vraća", ističe Dobrila Grujić iz Centra za usvojenje i porodični smeštaj u Beogradu.

Cilj je da ta deca, koja su prošla dug i težak put, vreme do ponovnog susreta sa biološkim roditeljima, umesto u kolektivnom centru ili domu, provedu u krugu porodice.

"Osećaju se dobro u porodičnom okruženju i to im verovatno pomaže, kako jedan dečak kaže – ne bi preživeo da je bio u kampu, ali dobro da je bio u porodici, sad ima još jednu porodicu kad je otišao iz Srbije", dodaje Grujićeva.

Tokom prošle godine evidentirano je 177 dece koja su bez roditelja stigla u Srbiju. Broj onih koji neopaženo prođu kroz zemlju ili pak završe u sivoj zoni, u rukama trgovaca ljudima, procenjuje se, mnogo je veći.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 25. април 2024.
7° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво