"Najbolji mehanizam zaštite LGBT populacije procesuiranje krivičnog dela"

Iako je još 2012. godine izmenama zakona uveden član "54a", koji kao otežavajuću okolnost uvodi zločin iz mržnje do sada nije doneta nijedna presudu koja se poziva na taj član.

"U Srbiji nema sistemske diskriminacije od strane državnih organa prema određenoj grupaciji stanovništva", rekao je savetnik u Kancelariji za ljudska i manjinska prava Vladimir Šoć dodajući da diskriminacija ipak postoji jer od kada postoji ljudsko društvo postoji i diskriminacija.

Zato bi, kako kaže, bilo nerealno da hoćemo da iskorenimo diskriminaciju, ali je cilj da je u što većoj meri sprečimo da se dešava u našoj zemlji.

Naveo je i da u Srbiji postoji devet najugroženijih grupacija stanovnika koji su diskriminisane.

Prema njegovim rečima, to su pripadnici nacionalnih manjina i verskih zajednica, žene, LGBT osobe, osobe sa invaliditetom, starije osobe, deca, izbeglice, migranti i interno raseljena lica i osobe čije zdravstveno stanje može biti osnov diskriminacije.

Pravna savetnica u Beogradskom centru za ljudska prava Jovana Stopić kaže da je, prema istraživanjima, pitanje lične bezbednosti prvi prioritet LGBT zajednice u Srbiji te da je veliki broj LGBT osoba bio izložen nekoj vrsti psihičkog ili fizičkog zlostavljeanja.

Navela je i da pripadnici LGBT populacije retko prijavljuju nasilje.

Pravni savetnik u Komitetu pravnika za ljudska prava Milan Filipović je podsetio da je od 2012. godine izmenama zakona uveden član "54a" koji kao otežavajuću okolnost uvodi zločin iz mržnje.

"Nažalost do sada nemamo nijednu presudu koja se poziva na taj član, a možemo pretpostaviti da je razlog u nedostatku obuke, odonosno, obima i kvaliteta obuka nosilaca pravosudnih funkcija", rekao je Filipović.

Prema njegovim rečima, potrebno je da se oni osnaže da budu prvi u svom tužilaštvu koji će u optužnici istaći taj član ili da budu prve sudije koje će se pozvati na član "54a".