Vremeplov (23. januar 2017)

1916. - Počelo sahranjivanje umrlih srpskih vojnika u Prvom svetskom ratu na Krfu u "Plavu grobnicu"

1783. - Rođen Stendal (Mari Anri Bejl), francuski književnik
(Grenobl, 23. 01. 1783 - Pariz, 23. 03. 1842)

1832. - Rođen Eduard Mane, francuski slikar
(Pariz, 23. 01. 1832 - Pariz, 30. 04. 1883)

1871. - Na Cetinju izašao prvi broj nedeljnog lista za politiku i  književnost "Crnogorac"

1891. - Rođen Antonio Gramši, italijanski revolucionar i teoretičar, osnivač Komunističke partije Italije (Ales, 23. 01. 1891 - Rim, 27. 04. 1937)

1898. - Rođen Sergej Mihajlovič Ejzenštajn, ruski filmski reditelj
(Riga, 23. 01. 1898 - Moskva, 11. 02. 1948)

Po profesiji arhitekta, Ejzenštajn je studirao pozorišnu režiju kod čuvenog Mejerholda. Crtao je plakete, radio kao pozorišni scenograf  i reditelj, a filmom je počeo da se bavi 1923. godine kao montažer. Svoj prvi film "Štrajk" Ejzenštajn je snimio 1924. godine. Godinu dana kasnije, nastaje "Oklopnjača Potemkin", sa kojom Ejzenštajn stiče svetsku slavu, a film postaje sinonim za sedmu umetnost. Slede dela: "Oktobar", "Generalna linija", "Sentimentalna romansa", "Aleksandar Nevski", "Ivan Grozni", "Da živi Meksiko". Poslednji film nije završio, ali su drugi autori, posle njegove smrti, pravili kompilacije. Sa samo nekoliko snimljenih filmova i svojim teorijskim radom u domenu filmske estetike i filozofije, dramaturgije i montaže, Ejzenštajn je doprineo oblikovanju filmskog izražajnog jezika i uticao na tokove svetskog filma i istoriju kinematografije. Osvetlio je problematiku filmske dinamike u vremensko - prostornim korelacijama. Montažu je smatrao bazom filmskog dela: vertikalana i horizontalna montaža, ritmička montaža, montaža atrakcije, asocijacije... U "Oklopnjači Potemkin" je najpotpunije izrazio svoj montažerski postupak. Svoje ideje i iskustva Ejzenštajn je pretopio u više knjiga, a veliki značaj imao je i njegov pedagoški rad na Filmskoj akademiji u Moskvi.

1905. - Štampan prvi broj lista "Sport i svet"

1910. - Rođen Đango Rajnhart, francuski džez-gitarista
(Liberši, 23. 01. 1910 - Samua, 16. 05. 1953)

1915. - Rođen Milan Kovačević, novinar "Sporta" i TV Beograd, prvi urednik sportske rubrike TV Beograd (Kotor Varoš, 23. 01. 1915 - Beograd, 18. 07. 1985)

1916. - Počelo sahranjivanje umrlih srpskih vojnika u Prvom svetskom ratu na Krfu u "Plavu grobnicu"

1917. - Rođen Dušan Kostić, književnik, novinar i urednik "Borbe", "Književnih novina", urednik Literarne redakcije Radio Beograda, pionir posleratne radio-drame, akademik (Peć, 23. 01. 1917 - Meljine, 19. 10. 1997)

1920. - Rođen Volter Frederik Morison, američki pronalazač, tvorac frizbija
(Ričfild, 23. 01. 1920 - Monro, 09. 02. 2010)

1928. - Rođena Žana Moro, francuska  pozorišna i filmska glumica, scenarista i režiser, akademik (Pariz, 23. 01. 1928)

1931. - Umrla Ana Pavlovna Pavlova, ruska balerina
(Sankt Petersburg, 12. 02. 1881 - Hag, 23. 01. 1931)

1937. - Prva grupa jugoslovenskih dobrovoljaca pristupila Internacionalnim brigadama u Španskom građanskom ratu

1938. - Rođen Miroslav Rankov, istoričar književnosti, urednik i direktor Izdavačkog preduzeća Matice Srpske i sekretar Matice srpske (Vrbas, 23. 01. 1938 - Novi Sad, 03. 02. 2007)

1944. - Umro Edvard Munk, norveški slikar i grafičar
(Loiten, 12. 12. 1863 - Ekeli, 23. 01. 1944)

1944. - Rođen Sergej Belov, sovjetski košarkaš i trener, reprezentativac, svetski i olimpijski šampion (Našćjokovo, 23. 01. 1944 - Perm, 03. 10. 2013)

1956. - Rođen Laza Ristovski, klavijaturista i kompozitor
(Novi Pazar, 23. 01. 1956 - Beograd, 06. 10. 2007)

1960. - Rođen Majkl Hačins, australijski pevač
(Sidnej, 23. 01. 1960 - Sidnej, 22. 11. 1997)

1963. - Osnovana Beogradska industrija piva i bezalkoholnih pića - BIP

1989. - Umro Salvador Dali, španski slikar, vajar, scenograf i kostimograf
(Figeras, 11. 05. 1904 - Figeras, 23. 01. 1989)

2004. - Umro Helmut Njutn, nemački fotograf
(Berlin, 31. 10. 1920 - Los Anđeles, 23. 01. 2004)

2006. - Železnička nesreća na pruzi Beograd - Bar kod Bioča, poginulo 47  putnika, a više od 200 povređeno

2007. - Umro Nikola Milošević, filozof, političar, publicista, književnik i književni kritičar, profesor Filološkog fakulteta u Beogradu, akademik (Sarajevo, 17. 04. 1929 - Beograd, 23. 01. 2007)

2008. - Umrla Ognjenka Milićević Lukač, pozorišni, radio i TV reditelj, teatrolog i pedagog, prevodilac, profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu (Banja Luka, 26. 12. 1927 - Beograd, 23. 01. 2008)

2008. - Umro Zoran Predić, novinar i TV kritičar, urednik "Radio TV revije", direktor TV YU INFO, TV Politika, TV Studio B i TV Elmag (Zaječar, 18. 02. 1945 - Beograd, 23. 01. 2008)

2011. - Umro Novica Tadić, književnik, urednik časopisa "Književna reč", "Vidici" i "Književna kritika" (Smriječno, 17. 07. 1949 - Beograd, 23. 01. 2011)

2014. - Umro Branko Đurić, streljački trener i savezni sudija (1938 - Beograd, 23. 01. 2014) 

2014. - Umro Uroš Marović, vaterpolista, reprezentativac, olimpijski šampion, predsednik Upravnog odbora Vaterpolo saveza Srbije (Beograd, 04. 07. 1946 - Beograd, 23. 01. 2014)

2015. - Umro Pavel Gatajancu, književnik, publicista i novinar, urednik kulturnog programa redakcije na rumunskom jeziku Radio Novog Sada, prvi predsednik Zajednice Rumuna u Srbiji
(Lokve, 1957 - Novi Sad, 23. 01. 2015)

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

субота, 04. мај 2024.
13° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво