Da li na fakultetima ima mesta za dualno obrazovanje?

Mladi imaju poteškoća da se zaposle. Svaka treća osoba do tridesete godine nema posao. Ali razlozi su drugačiji - najčešće nedostatak iskustva. Zapošljavanje mladih izazov je i u mnogim evropskim zemljama. Može li uvođenje dualnog obrazovanja na fakultetima da pomogne?

Od saradnika do specijalista i junior planera za dve godine napredovali su mladi diplomci. U proseku posao su tražili godinu i po, a učestvovanje u projektima i praksa još dok su bili na fakultetu pomogli su im da se brže zaposle.

"Krenula sam kao praktikant i posle šest meseci otvorila se ova prilika zapošljavanja mlađih od 30 godina. Meni je pre svega značilo da sama sebi definišem šta bih ja htela u životu da radim", ističe Tamara Đurić.

"Ovde sam godinu i pet meseci. Prolazio sam kroz različite sektore lanca snabdevanja, u svakom od njih imao sam priliku da se bolje upoznam sa svim onim aktivnostima kako bismo svoje kupce što bolje snabdevali", kaže Miloš Maslovarić.

Tamara i Miloš su među onima koji su posao dobili u okviru globalne inicijative zapošljavanja u svetskoj kompaniji. Za tri godine koliko traje u Evropi zaposlilo se više od 18.000 mladih, kod nas u regionu njih 112. Organizovan je program usavršavanja, praksa i u inostranstvu.

"Velika je korist kada imate nekog ko je mlad i željan znanja, a vi to znanje imate i hoćete da im pružite, da napravite razvojni plan za njih, koji bi ih pratio tokom karijere, jer praktično oblikujete osobu i naučite ih svim veštinama potrebnim za dalji rad", objašnjava Jovana Uzelac, direktorka ljudskih resursa "Nestle adrijatik".

Za dualno obrazovanje neretko mislimo da ima mesta samo u srednjim školama. Ali primenjuju ga i fakulteti. Fakultet organizacionih nauka ima više od 700 ugovora sa preduzećima i studentsku praksu već deset godina.

Novosadski fakultet napravio je 110 tzv. spin of kompanija koje su osnovali profesori i studenti. Neke od njih imaju 800 zaposlenih.

"Studenstki projekti su, takođe, značajan vid dualnog obrazovanja i tu imamo primer Elektrotehničkog fakulteta koji sa preduzećima realizuje inovativne projekte, koncepte, razvoj inovacija, tako da su njihovi studenti već po završetku studija spremni za ulazak na tržište rada i za osnivanje sopstvenih kompanija", naglašava prof. dr Vesna Mandić, pomoćnica ministra prosvete.

Tehnički fakulteti postaju primer i za druge.

"Pokušaćemo da kao Ministarstvo pokrenemo inicijative i da podstaknemo fakultete da urede praksu, jer je način organizacije prakse najvažniji, kako bi boljitak od prakse imala i preduzeća i fakulteti", navodi Mandićeva.

Već u narednoj godini, u Ministarstvu najavljuju formiranje timova koji će biti da zaduženi da dobru praksu sa jednog fakulteta presele na druge. Biće i drugih motivacija, tvrde. Zato se već radi i na predlozima izmena Zakona o visokom obrazovanju.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

субота, 27. април 2024.
11° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво