Otvara li bolovanje ko mora ili ko sme?

U prvih devet meseci ove godine, 216.000 zaposlenih je odsustvovalo sa posla zbog bolesti duže od 30 dana, podaci su Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje. Rezultati slični kao prošle godine, ali se u odnosu na 2014. broj bolovanja povećao za 2,5 odsto. Ovo je, međutim, "popis" samo onih koji su zbog bolesti sa radnog mesta odsustvovali duže od 30 dana. Ta bolovanja se "pokrivaju" iz kase zdravstvenog osiguranja, a za kraća odsustvovanja sa posla, koja "idu" na teret poslodavca - nema preciznih podataka.

Od zemlje u kojoj se na bolovanje išlo namenski tokom različitih sezonskih radova, do one u kojoj zaposleni ne uzimaju bolovanje, čak i kada su bolesni.

"Većina njih odbija bez obzira na indikacije i bez obzira što bi trebalo da idu na bolovanje, da odustvuju sa posla, zbog tih finansijskih razloga", kaže Nataša Đorić iz Doma zdravlja "Jagodina".

Dejan Stevanović iz DZ "Stari grad", Beograd kaže da u proseku ima nekih 50 pregleda dnevno, a da dvoje, troje uzme bolovanje. 

"Ranije je trećina pristajala na uzimanje bolovanja za one indikacije koje su propisane. Sad je to dvoje, troje i to ako moraju, to su dijagnoze koje traže striktno mirovanje", kaže Stevanović.

Na ovaj korak se pre odlučuju oni koji rade u državnom sektoru, dok oni iz privatnog tvrde da na bolovanje idu kad baš moraju. To potvrđuje i lekarska praksa. 

"Primetili smo da je otvaranje bolovanja pacijenata koji su zaposleni kod privatnika mnogo manje nego u državnim ustanovama, jer su veliki odbici od plate.Tako da pretpostavljam da je neotvaranje bolovanja finansijske prirode", kaže pomoćnik direktora DZ Palilula iz Beograda Igor Dimitrijev. 

Aleksandar Antonijević iz DZ "Požega" kaže da prednjače oni iz društvenog sektora.

"Može da postoji bezbroj razloga ,ali nismo imali žalbe da se radniku od strane poslodavca ne dozvoljava da ide na bolovanje", kaže Antonijević. 

Na bolovanje se ide, baš kad se mora.

"To su te lumboišijalgije, koje onemogućavaju boravak na poslu i dugo sedenje", kaže Stevanović.

Igor Dimitrijev objašnjava da se pacijenti najčešće javljaju lekaru i otvaraju bolovanja zbog respiratornih infekcija, povišenog krvnog pritiska, povređivanja.

Na listi razloga zbog kojih se u Srbiji ide na bolovanje duže od 30 dana prva je - trudnoća. I to se kao razlog, navodi svaki treći put. Bolovanje se otvara i zbog trovanja, bolesti mišićno-koštanog sistema, tumora, bolesti sistema krvotoka, psihijatrijskih poremećaja.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

среда, 24. април 2024.
17° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво