Sve češći napadi na radnike hitne pomoći

Tačan broj verbalnih i fizičkih napada na one čiji je posao da što pre dođu do pacijenta i ukažu mu hitnu medicinsku pomoć, nije poznat, ali su takvi incidenti prilično česti i sve češći, tvrde u hitnim službama.

"Verbalna pretnja kreće još od poziva dispečerima, pretnje ekipama na terenu, čak se dešava i da pacijenti dolaze u našu zgradu i da prete, kada moramo pozvati pomoć naše policijske uprave", objašnjava dr Milana Vidović, načelnica Službe hitne pomoći u Zrenjaninu.

Doktor Dragan Cakić, načelnik Službe hitne pomoći u Leskovcu, ističe da su dispečeri često izloženi verbalnom nasilju u vidu pretnji, psovki, vređanja.

"Bilo je i fizičkih napada, sudskih procesa, najrazličitije situacije imamo na terenu", navodi Cakić.

Doktor Aleksandar Čokanović iz Gradskog zavoda za hitnu medicinsku pomoć Beograda, kaže da se napadi najčešće događaju kada su u pitanju alkoholisani pacijenti ili posle nekih tuča.

U službama hitne pomoći kažu da najviše problema ima i da se građani najčešće žale zbog "tzv. kašnjenja hitne pomoći".

Bolesnome svaki minut deluje kao večnost, pa im je čekanje uvek predugo. Da bi dozvali hitnu pomoć i kad im nije potrebna, građani se neretko služe i tzv. lažnim pozivima, ekipi bude prijavljeno jedno stanje, a na terenu zatiču nešto sasvim drugo.

"Reći ću vam kao primer da je najudaljenija tačka na koju mi idemo 30 kilometara odavde. Teško ćete vi objasniti pacijentu koji čeka vašu pomoć da ste bili tamo ili ovamo i da niste mogli na vreme da stignete", naglašava Cakić.

Doktorka Vidović napominje da građani treba da imaju razumevanja.

"Bitno je reći da se hitna pomoć ne zove zbog dugog čekanja u redovima u domovima zdravlja, ili samo zbog prevoza. Hitna pomoć služi za hitno ugrožene bolesnike", ističe Vidović.

Više je incidenata i u Kragujevcu nego prošle godine, zbog čega je sindikat Zavoda za hitnu medicinsku pomoć apelovao na nadležne da bolje zaštite zaposlene u zdravstvu.