Vremeplov (31. avgust 2016)

Rođen rimski car Kaligula, umro Šarl Bodler francuski pesnik, poginuo bokserski šampion Roki Marćano, otvorena Velika škola, "Galenika" počela da proizvodi penicilin.

12. - Rođen Kaligula, rimski imperator (Antium, 31. 08. 12 - Rim, 24. 01. 41). Puno ime Kaligule je Gaj Cezar Germanik. Otac mu je bio Germanik čuveni general i posinak Okatvijana Avgusta, a majka Agripina Avgustova praunuka. Car je postao rano u 25. toj godini i u početku je imao briljantnu karijeru, jer je vladavinu počeo libernim merama. Međutim tada je nastupilo ludilo i Kaligula je počeo da se ponaša kao orijentalni despot, umislivši da je Bog i da nekonrolisano prazni rimsku blagajnu. Iz tog vremena je njegova navodna maksima - Neka me mrze samo neka me se plaše. Nastavio je još arogantnije pa je svog konja proglasio za senatora, a za suprugu je odbrao rođenu sestru. Posle njene smrti proglasio za boginju. Međutim to ga nije stajalo života. Ubili su ga vojnici koje je poslao na pohod u Britaniju, "zaboravivši" da im obezebedi komoru. Tako se završio život čoveka koga su ti isti vojnici pre samo dve decenije od milošte prozvali Kaligula, što u prevodu znači vojnička čizmica i oblačili u paradnu vojničku odeću koju su sami šili za njega.

Šarl Bodler, francuski književnik umro 1867. godine u Parizu. Bodler, posle srednje škole putuje u Indiju odakle se brzo vraća i započinje život profesionalnog književnika u Parizu. Studirao je prava. Pored poezije pisao je kritike o likovnoj umetnosti, eseje i rasprave (Romantična umetnost). Slavu mu je donela zbirka pesama Cveće zla (1857). Ovo je najpoznatija i najuticajnija zbirka svetske poezije,koja je promenila ceo odnos prema poetskom delu i nagovestila poeziju 20. veka . No, upravo zbog tih pesma osuđen je na pariskom sudu za skarednost i blasfemiju, jer su njegove pesme vređala javni moral. Objavio je i Male pesme u prozi (Splin Pariza) (1868). Bio je zavisnik od opijuma i hašiša. Umro je u 46. godini od sifilisa.

1354. - Srpski državni sabor u Serezu proglasio "Dušanov zakonik"

1808. - Otvorena Velika škola u Beogradu

1811. - Rođen Teofil Gotje, francuski književnik
(Tarb, 31. 08. 1811 - Neji, 22. 10. 1872)

1908. - Rođen Vilijam Sarojan, američki književnik
(Fresno, 31. 08. 1908 - Fresno, 18. 05. 1981)

1921. - Rođen Vladimir Marenić, scenograf
(Čaglin, 31. 08. 1921 - Beograd, 20. 02. 2010)

1930. - Umro Vladan Đorđević, političar, književnik i lekar
(Beograd, 21. 11. 1844 - Beograd, 31. 08. 1930)

1941. - Umrla Marina Ivanovna Cvetajeva, ruska književnica
(Moskva, 08. 10. 1892 - Jelabuga, 31. 08. 1941)

1945. - Rođen Van Morison (Džordž Ivan), irski rok - muzičar
(Belfast, 31. 08. 1945)

1947. - Proizveden prvi domaći penicilin u zemunskoj "Galenici"

1963. - Umro Žorž Brak, francuski slikar
(Aržantej, 13. 05. 1882 - Pariz, 31. 08. 1963)

1969. - Poginuo Roki Marćano, američki bokser, svetski prvak u teškoj kategoriji
(Bork, 01. 09. 1923 - Njutn, 31. 08. 1969)

1973. - Umro Džon Ford, američki filmski reditelj, dobitnik "Oskar" - a
(Portland, 01. 02. 1895 - Palm Springs, 31. 08. 1973)

1986. - Umro Henri Mur, engleski vajar, član SANU
(Kastlford, 30. 07. 1898 - Mač Hedem, 31. 08. 1986)

1997. - Poginula Ledi Dajana (Dajana Spenser), britanska princeza
(Sandringem, 01. 07. 1961- Pariz, 31. 08. 1997)

1997. - Poginuo Dodi Al Fajed, egipatski milijarder
(Aleksandrija, 15. 04. 1955 - Pariz, 31. 08. 1997)

2002. - Umro Lajonel Hempton, američki vibrafonista i džez -kompozitor
(Luisvil, 20. 04. 1908 - Njujork, 31. 08. 2002)

2005. Umro Džozef Rotblat, fizičar, borac protiv nuklearnog naoružanja
(Varšava, 04. 11. 1908 - London, 31. 08. 2005)

2007. - Umro Milenko Drašković, novinar, urednik Prvog programa Radio Beograda
(Čačak, 25. 02.1953 - Beograd, 31. 08.2007)

2010. - Umro Vladimir Harak, novinar RTV Novi Sad i lista "Dnevnik"
(Gajdobra, 1956 - Budva, 31. 08. 2010)

2011. - Umro prof. dr Radoslav Stojanović, šef Katedre za međunarodno pravo i međunarodne odnose Pravnog fakulteta u Beogradu, diplomata, pravni savetnik Ministarstva spoljnih poslova, jedan od osnivača Demokratske stranke i Demokratske stranke Srbije
(Obrenovac, 02. 04. 1931 - Beograd, 31. 08. 2011)

2012. - Umro dr Borislav Lukić, saradnik Instituta za nuklearne nauke "Vinča" i direktor Laboratorije za materijale
( - Beograd, 31. 08. 2012)

2012. - Umro prof. dr Milorad Tadić, profesor Veterinarskog fakulteta Beograd
(Šabac, 24. 02. 1923 - Beograd, 31. 08. 2012)

2012. - Umro Sergej Sokolov, ministar odbrane bivšeg Sovjetskog Saveza
(Evpatorija, 01. 07. 1911 - Moskva, 31. 08. 2012)

2013. - Umro Dragoslav Kostić, novinar
(Davidovac, 11. 06. 1933 - Beograd, 31. 08. 2013)

2014. - Umro Džimi Džejmison, američki muzičar, pevač grupe "Survivor"
(Misisipi, 23. 08. 1951 - Memfis, 31. 08. 2014)

2014. - Umro dr Branko Radulović, ortopedski hirurg, jedan od osnivača Instituta za ortopedsko-hirurške bolesti "Banjica" u Beogradu, profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu, prvi predsednik Akademije medicinskih nauka Srpskog lekarskog društva
(Čačak, 02. 09. 1921 - Beograd, 31. 08. 2014)

2015. - Umro Sergej Dubrovin, operski pevač-tenor, prvak Opere Narodnog pozorišta u Beogradu
(Samarkand, 03. 06. 1942 - Beograd, 31. 08. 2015)

2015. - Umro Nikola Stanković, filmski scenarista, snimatelj i reditelj, saradnik Televizije Beograd
(Kragujevac, 1930 - Beograd, 31. 08. 2015)

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 26. април 2024.
8° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво