Vremeplov (22. avgust 2016)

Dan Vojnog muzeja u Srbiji.

1854. - Rođen Milan Obrenović, srpski knez i kralj
(Manasija, Vlaška, 22. 08. 1854 - Beč, 11. 02. 1901)

1862. - Rođen Klod Debisi, francuski kompozitor
(Sen Žermen an Laj, 22. 08. 1862 - Pariz, 25. 03. 1918)

Klod Debisi je studirao kompoziciju na pariskom Konzervatorijumu. Kao dobitnik "Rimske nagrade" proveo je dve godine na usavršavanju u Italiji. Po povratku u Pariz, kretao se u krugu umetnika okupljenih oko Stefana Malarmea. Pored komponovanja, Debisi je povremeno nastupao kao pijanista i dirigent vlastitih dela u Londonu, Beču, Budimpešti, Rimu... Takođe je pisao studije i muzičke kritike. Debisijeva umetnička estetika i muzičko delo zasnovano na neposrednosti izražavanja imali su dalekosežan uticaj na evropsku muziku. Potisnuta je dominacija Vagnerovog stila i postavljeni su temelji razvoja moderne muzike. Debisijeva najpoznatija dela su: opera "Paleas i Melisanda", balet "Igre", orkestarska dela: "Preludijum za poslepodne jednog fauna", "Nokturno" i "More", kao i niz klavirskih dela i solo - pesma na stihove Bodlera, Verlena i Malarmea.

1864. - Potpisana Ženevska konvencija o zaštiti ranjenika u oružanim sukobima

1874. - Rođen Maks Šeler, nemački filozof
(Minhen, 22. 08. 1874 - Frankfurt na Majni, 19. 05. 1928)

1878. - Osnovan Vojni muzej u Beogradu

1902. - Rođena Leni fon Rifenštal, nemačka filmska glumica, igračica, režiser i fotoreporter (Berlin, 22. 08. 1902 - Berlin, 09. 09. 2003)

Leni je studirala slikarstvo i balet, a dvadesetih godina prošlog veka pojavila se u nekoliko "planinskih" filmova. Reč je o žanru, koji su izmislili Nemci uoči dolaska nacista na vlast. Godine 1932, režirala je film prepun vizuelne lepote i misticizma "Plavo svetlo". Ovo delo je bilo razlog velike Hitlerove želje da upozna autorku filma. Poznanstvo sa Hitlerom za Leni Rifenštal bilo je ključ njenog uspeha, ali i zla kob. Tri godine kasnije, po Hitlerovoj porudžbini, snimila je kontraverzni dokumentarni film "Trijumf volje", u kome je prikazala nacistički kongres sa paradom u Nirnbergu. Ovo ostvarenje se smatra ključnim filmom nacističke filmske propagande. Tehnički savršeno izveden, uz upotrebu 30 kamera, što je bilo nezamislivo za doba u kome je nastao, film "Trijumf volje" decenijama je izazivao polemike među filmskim kritičarima i teoretičarima oko odnosa propagandnih ciljeva i njegovog fascinantnog vizuelnog jezika. Na Svetskoj izložbi u Parizu, Leni je za ovaj film dobila "Zlatnu medalju", a sledeći veliki dokumentarac "Olimpija", posvećen Olimpijadi u Berlinu 1936, nagrađen je "Musolinijevim peharom" - nagradom Venecijanskog festivala, 1938. godine. Svoj bogati lični i profesionalni život, Leni fon Rifenštal je opisala u memoarima pod nazivom "Oticanje vremena". Povodom obeležavanja stogodišnjice njenog rođenja prikazan je dokumentarni film "Podvodne impresije", koji je Leni snimila tokom svojih ronilačkih izleta u egzotičnim morima.

1908. - Rođen Anri Kartije Breson, francuski fotograf
(Šantel, 22. 08. 1908 - Il-sur-Sorg, 02. 08. 2004)

1911. - Iz pariskog Luvra ukradena Leonardova "Mona Liza", vraćena 1913. godine

1914. - Sagrađen prekookeanski brod "Dulos", 1978. godine pretvoren u najveću ploveću knjižaru na svetu

1919. - Rođena Darinka Vukotić-Plaović, pozorišna glumica
(Kraljevo, 22. 08. 1919 - Beograd, 21. 05. 2007)

1920. - Počeo prvi Salcburški festival klasične muzike

1920. - Rođen Rej Bredberi, američki književnik
(Vokigen, 22. 08. 1920 - Los Anđeles, 05. 06. 2012)

1925. - Rođen Milivoj Jugin, vazduhoplovni inženjer, novinar i publicista (Kikinda, 22. 08. 1925)

1927. - Rođen Aleksandar Obradović, kompozitor
(Bled, 22. 08. 1927 - Beograd, 01. 04. 2001)

1936. - Rođen Dobrica Erić, pesnik (Donja Crnuća, 22. 08. 1936)

1942. - Umro Mihail Mihajlovič Fokin, ruski baletski igrač, koreograf i pedagog (Petrograd, 23. 04. 1880 - Njujork, 22. 08. 1942)

1942. - Rođena Mira Adanja-Polak, novinar TV Beograd
(Budimpešta, 22. 08. 1942)

1948. - U Zabrežju kod Obrenovca odigrana prva noćna fudbalska utakmica u Jugoslaviji, između lokalnog kluba "Drvodeljac" i beogradskog "Partizana"

1960. - Prva srpska alpinistička ekspedicija osvojila vrh Mon Blan

1971. - Rođen Vojin Ćetković, pozorišni, filmski i TV glumac
(Kruševac, 22. 08. 1971)

1979. - Otvoreno sedište Ujedinjenih nacija u Beču

1997. - Umro Borislav - Bora Ilić, novinar i urednik RTS-a
(Prislonica, 08. 08. 1939 - Beograd, 22. 08. 1997)

2001. - Umro Petar Cvejić, reditelj RTB-a
(Beograd, 16. 02. 1935 - Beograd, 22. 08. 2001)

2007. - Umro Kemal Hrustanović, bosanski scenograf, profesor Akademije dramskih umetnosti u Sarajevu (Gacko, 04. 10. 1941 - Goražde, 22. 08. 2007)

2009. - Umro Ratko Nikić, novinar i urednik Radio Beograda
(Beograd, 01. 12. 1948 - Beograd, 22. 08. 2009)

2010. - Umro Stjepan Bobek Štef, fudbaler i trener, reprezentativac
(Zagreb, 03. 12.1923 - Beograd, 22. 08. 2010)

2012. - Umrla Milica Kljaić Radaković, glumica Srpskog narodnog pozorišta (Slavonski Brod, 22. 06. 1928 - Novi Sad, 22. 08. 2012)

2012. - Umro Šime Kronja, doajen jugoslovenskog novinarstva i borac NOB
(Šibenik, 1923 - Beograd, 22. 08. 2012)

2013 - Umro dr Miloš Lj. Petrović, profesor Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu
(Beograd, 22. 12. 1928 - Beograd, 22. 08. 2013)

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

субота, 27. април 2024.
21° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво