Saveti za zaštitu od udara groma

Udari groma su leti redovna pojava. Meteorolozi upozoravaju da nije moguće precizno odrediti mesto udara. Ukoliko se zateknete na otvorenom, najbolje je da se sklonite u neki čvrsti objekat ili da uđete u automobil. I pored toga ne postoji apsolutna zaštita.

U sredu će u Župi biti Dan žalosti zbog smrti dve petnaestogodišnjakinje, koje su juče u Aleksandrovcu poginule od udara groma. Meštani kažu da se nešto slično nikada nije dogodilo.

Očevici kažu da su se devojčice vraćale sa bazena, a grom ih je stigao na 500 metara od kuće. Jedna devojčica je preminula na licu mesta, a druga u bolnici.

"Bio sam na prozoru, čuo sam snažnu eksploziju, istrčao sam napolje, a gužva se već stvorila, deca su ubačena u vozila i odvezena u Dom zdravlja", kaže jedan očevidac.

Udari groma mogu da usmrte i nekoliko destina ljudi odjednom. Iako od njega najviše strahujemo, mobilni telefon, kažu stručnjaci, ne predstavlja opasnost. Koliko smo zaštićeni zavisi od konfiguracije terena. Upozoravaju da se udari groma češće dešavaju na čistinama, u poljima, nego u gradovima, gde postoje visoki objekti.

"Nikako ne tražite zaklon pod nekim drvetom ili u nekoj kućici koja je tu u blizini napravljena u te svrhe da se sačuvate od kiše. Bilo bi dobro ako ste došli automobilom da uđete u automobil, on je odlična zaštita", kaže profesor Jovan Cvetić sa Elektrotehničkog fakulteta.

Što se tiče drugih načina, preporuke su da čučnete i jednostavno da čekate da sve to prođe, nikako da trčite, kaže Cvetić.

Na udaru groma juče je bilo i jedno domaćinstvo kod Požege. Stradala je štala sa sedam grla stoke. U Inženjerskoj komori Srbije kažu da Srbija ima dobre standarde i propise o zaštiti objekata od groma. Potrebni nivo zaštite proračunava se prilikom gradnje. Na novim objektima, kažu, nema problema jer su ljudi svesni mogućih posledica.

"Problem je sa postojećim starim zgradama, gde sada prilikom prve adaptacije, sanacije, rekonstrukcije ili bilo kakve intervencije na krovovima objekata mora da se proračuna po novom propisu da li je potrebna zaštita od udara groma ili ne, i onda je problem da se uradi pogotovo u gradskim jezgrima gde nemamo slobodnog prostora za postavljanje temeljnog uzemljivača odnosno uzemljivača uopšte", kaže Milovan Glavonjić iz Iženjerske komore Srbije.

U periodu od 2006. do 2010. godine u Srbiji je sedam ljudi poginulo a 19 je povređeno usled udara groma. Tokom 2009. i 2010. godine grom je prouzrokovao 183 požara.

Број коментара 2

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

недеља, 22. септембар 2024.
23° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи