Vremeplov (26. jul 2016)

Književnik i nobelovac Džordž Bernard Šo rođen na današnji dan 1856. godine. Frontmen grupe "Roling Stouns" Mik Džeger rođen 26. jula 1943. Kubanska revolucija počela 1953. godine.

Irski književnik i nobelovac Džordž Bernard Šo u Dablinu na današnji dan 1856. godine. Karijeru je počeo pisanjem romana i pozorišnih kritika, a tek se kasnije ogledao u dramskom stvaralaštvu. Napisao je preko 50 pozorišnih komada, a na poslednjem je radio kad je imao čak 94 godine. Njegov prvi komad "Kuće udovačke" prikazan je 1892. godine. Osam godina kasnije, objavio je zbirku "Tri pozorišna komada za puritance". Sledili su komadi: "Čovek i natčovek", "Vraćanje Metuzalemu", "Pigmalion", "Kandida" i "Zanat gospođe Vorn". U njima je Šo dramski sukob, umesto emotivnog, preneo u oblast intelektualnog i idejnog. Smelim i racionalnim duhom on je u delima izložio svoja shvatanja rušeći idole savremenog društva - zastarele i nazadne konvencije i lažni moral u oblasti religije i etike. Šoova ljubavna prepiska, dramatizovana 1960. pod nazivom "Dragi moj lažljivče", bila je jedna od legendarnih predstava beogradskog "Ateljea 212". Ona predstavlja samo deo ogromnog opusa, koji čini preko 250.000 pisama. Šo je, 1929. godine, posetio Dubrovnik i Cetinje, a napisao je komediju "Armija i čovek" sa temom iz srpsko-bugarskog rata. Nobelovu nagradu za književnost dobio je 1925. godine.

1809. - Umro Jovan Muškatirović, književnik, sakupljač narodnih poslovica, prvi Srbin- advokat (Senta, 1743 - Pešta, 26. 07. 1809)

1815. - Boj na Dublju u Drugom srpskom ustanku

1815. - Umro Sima Nenadović, vojvoda
(Brankovina, 1793 - Dublje, 26. 07. 1815)

1847. - Liberija (zemlja slobodnih) proglašena prvom nezavisnom državom u Africi

1856. - Rođen Džordž Bernard Šo, engleski književnik, nobelovac
(Dablin, 26. 07. 1856 - Ejot Sen Lorens, 02. 11. 1950)

Jedan od najvećih engleskih dramskih pisaca, Šo je karijeru počeo pisanjem romana i pozorišnih kritika, a tek se kasnije ogledao u dramskom stvaralaštvu. Napisao je preko 50 pozorišnih komada, a na poslednjem je radio kad je imao čak 94 godine. Prvi njegov komad "Kuće udovačke" prikazan je 1892. godine. Osam godina kasnije, objavio je zbirku "Tri pozorišna komada za puritance". Sledili su komadi: "Čovek i natčovek", "Vraćanje Metuzalemu", "Pigmalion", "Kandida", "Zanat gospođe Vorn"... U njima je Šo dramski sukob, umesto emotivnog, preneo u oblast intelektualnog i idejnog. Smelim i racionalnim duhom on je u delima izložio svoja shvatanja rušeći idole savremenog društva - zastarele i nazadne konvencije i lažni moral u oblasti religije i etike. Šoova ljubavna prepiska, dramatizovana 1960. pod nazivom "Dragi moj lažljivče", bila je jedna od legendarnih predstava beogradskog "Ateljea 212". Ona predstavlja samo deo ogromnog opusa, koji čini preko 250 hiljada pisama. Šo je, 1929. godine posetio Dubrovnik i Cetinje, a napisao je komediju "Armija i čovek" sa temom iz srpsko-bugarskog rata, 1855. godine. Nobelovu nagradu za književnost dobio je 1925. godine.

1875. - Rođen Karl Gustav Jung, švajcarski psihoanalitičar
(Kešvil, 26. 07. 1875 - Kušnaht, 06. 06. 1961)

1885. - Rođen Andre Moroa (Emil Ercog), francuski književnik i publicista, akademik (Elbef, 26. 07. 1885 - Neji, 09. 10. 1967)

1887. - Poljski lekar Ludvig Zamenhof objavio prvu knjigu na esperantu

1894. - Rođen Oldouz Haksli, engleski književnik
(Godalming, 26. 07. 1894 - Holivud, 22. 11. 1963)

1894. - Rođen Milenko Đurić, slikar i grafičar
(Zemun, 26. 07. 1894 - Zagreb, 21. 01. 1945)

1928. - Rođen Stenli Kjubrik, američki filmski reditelj
(Njujork, 26. 07. 1928 - Sent Albens, 07. 03. 1999)

1930. - U Voronježu izveden prvi grupni skok padobranaca

1935. - Rođen Marko Marković, novinar i urednik Sportskog programa RTS-a, doajen sportskog novinarstva (Leskovac, 26. 07. 1935 - Beograd, 23. 12. 2011)

1943. - Rođen Mik Džeger (Majkl Filip), britanski rok-pevač, član grupe "The Rolling Stones" (Dartford, 26. 07. 1943)

1945. - Rođen Staniša Stošić, pevač
(Vrbovo, 26. 07. 1945 - Beograd, 08. 04. 2008)

1945. - Rođena Helen Miren, britanska pozorišna i filmska glumica, dobitnica "Oskar"-a (London, 26. 07. 1945)

1947. - Osnovana Centralna obaveštajna agencija Sjedinjenih Američkih Država (CIA)

1948. - Rođen Andrija Đukić, filmski i TV reditelj, profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu (Beograd, 26. 07. 1948)

1952. - Umrla Eva Peron, argentinski narodni tribun, supruga Huana Perona (Buenos Ajres, 07. 05. 1919 - Buenos Ajres, 26. 07. 1952)

1953. - Počela Kubanska revolucija

1956. - Egipat nacionalizovao Suecki kanal

1963. - Katastrofalni zemljotres pogodio Skoplje, poginulo 1070 ljudi i pričinjena velika materijalna šteta

1964. - Rođena Sandra Bulok, američka filmska glumica, dobitnica "Oskar"-a (Arlington, 26. 07. 1964)

1966. - Umro prof. dr Aleksandar Simić, specijalista - radiolog
(Osečina, 26. 06. 1899 - Beograd, 26. 07. 1966)

1970. - Rođen Dejan Udovičić, vaterpolista i trener, selektor reprezentacije (Beograd, 26. 07. 1970)

1986. - Umro Averal Hariman, američki političar, diplomata i državnik
(Njujork, 15. 11. 1891 - Njujork, 26. 07. 1986)

1992. - Osnovana Demokratska stranka Srbije (DSS)

2006. - Umro Ejub Štitkovac, novinar, književnik i publicista
(Žepa, 27. 02. 1947 - Beograd, 26. 07. 2006)

2009. - Umro Mers Kaningam, američki plesač i koreograf
(Sentralija, 16. 04. 1919 - Njujork, 26. 07. 2009)

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 25. април 2024.
14° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво