Zbog ilegalnog kretanja osuđeno 22.825 migranata

Od izbijanja migrantske krize 2014. godine u Srbiji je pred prekršajnim sudovima osuđeno 22.825 državljana Sirije, Avganistana, Pakistana, Iraka, Somalije i drugih azijskih i afričkih država i to mahom na najniže novčane kazne, sudske opomene ili proterivanje.

U Prekršajnom apelacionom sudu navode da je to samo pet odsto od više od 600.000 stranih državljana, koji su prošli kroz teritoriju Srbije u poslednje tri godine.

Takođe, u tom sudu ističu da se od početka 2016. godine broj procesuiranih osoba značajno smanjio u odnosu na prethodnu godinu, s obzirom na to da se migranti dobrovoljno prijavljuju nadležnim organima pri ulasku na teritoriju Srbije.

Nakon evidencije kod policije dobijaju potvrdu koja im omogućava legalan boravak na teritoriji Srbije bez obzira na to da li su izrazili nameru za traženjem azila.

Policija je u prethodnom periodu najčešće zahteve za pokretanje prekršajnih postupaka podnosila protiv stranih državljanja zbog povreda odredbi zakona o strancima, o zaštiti državne granice, o prelasku državne granice i kretanju u graničnom pojasu, kao i Carinskog zakona.

Naime, shodno važećim propisima svaki nezakonit prelazak državne granice ili boravak stranih državljana prema zakonu je kažnjiv, osim u slučaju kada lice koje je neovlašćeno i protivzakonito prešlo državnu granicu i stupilo na teritoriju Srbije pruži policiji valjano obrazloženje za svoj nezakonit ulazak ili boravak, kao i ako zatraži azil u skladu sa Zakonom o azilu i Ženevskom konvencijom o statusu izbeglica.

"Takvom licu se garantuje da neće biti kažnjeno za nezakonit ulazak ili boravak na teritoriji Srbije, pa se neće ni voditi postupak pred prekršajnim sudom", objasnio je predsednik Prekršajnog apelacionog suda Zoran Pašalić u izjavi za Tanjug.

Međutim, kako je ukazao, često se ne radi o licima koja bežeći iz ratom zahvaćenih područja spasavaju svoj život i živote svojih porodica, već se uglavnom radi o ekonomskim migrantima koji šansu za boljim životom traže u razvijenijim državama Evropske unije.

Tokom pomenutih postupaka strani državljani su uglavnom kažnjavani najnižom novčanom kaznom predviđenom za prekršaje, ili je sud umanjivao novčanu kaznu ispod zakonom propisanog minimuma, ceneći materijalno stanje optuženih, a neretko je izricana i sankcija sudske opomene.

Maloletnicima i maloletnim licima bez pratnje roditelja ili staratelja izricana je samo opomena u posebnom postupku.

U Prekršajnom apelacionom sudu ističu da nije zabeležen nijedan slučaj da mu je policija podnosila žalbu na prvostepene presude kojima je sudija za prekršaje migrantima ublažio kaznu ili izrekao opomenu.

Osuđeni migranti su nakon procesuiranja upućivani prihvatne centre koji su teritorijalno najbliži prekršajnim sudovima pred kojima su osuđeni, dok je 4.783 njih proterano sa teritorije Srbije.

Od ukupnog broja sankcionisanih osoba, odnosno državljana drugih država i lica bez državljanstva, zaštitna mera udaljenja sa teritorije Srbije, odnosno proterivanja izrečena je u 4.783 postupka i to prema prema 2. 834 državljana Sirije, 947 Avganistanaca, 136 Pakistanaca, 126 Iračana, 94 Somalijaca, 77 Alžiraca, 48 Eritrejaca i 521 državljaninu drugih država.

Oni su proterani jer nisu izrazili nameru za azilom, već su mimo znanja nadležnih organa napuštali prihvatne centre u koje su bili smešteni i pokušavali neovlašćeno i mimo propisanih procedura da iz Srbije pređu u države EU.

Prema evidenciji Prekršajnog apelacionog suda, 83 odsto procesuiranih osoba bili su muškarci, a samo 17 odsto su bile žene.

Od ukupnog broja osuđenih, 810 je bilo u dobi između 14 i 20 godina, od 21 do 40 godina bilo je staro 2.217 osoba, od 41 do 60 godina 250 osoba, a preko 60 godina bilo je njih troje.

Za ostale, kako kažu u sudu, nije bilo moguće kroz validna dokumenta ili na osnovu iskaza utvrditi godine starosti.

U narednom periodu akcenat u radu prekršajnih sudova biće na ujednačavanju sudske prakse jer se, kako ističu u sudu, ne može za kršenje zakona tretirati isto osoba koja spasava sebi život bežeći od rata i lice koje isto to radi iz ekonomskih razloga.

Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Aleksandar Vulin izjavio je u četvrtak da u Srbiji trenutno ima između 2.500 i 3.000 migranata.

Kada je u pitanju krijumčarenje ljudi, do sada je zbog toga uhapšeno više od 1.500 ljudi, a podneto je i preko 300 krivičnih prijava, oduzeto na stotine vozila i određena suma novca.

Nedavno su izrečene i prve pravosnažne presude kojima su krijumčari migranata osuđeni na višegodišnje zatvorske kazne uz oduzimanje finansijske koristi koju su naplatili od migranata za omogućavanje ilegalnog ulaska, tranzita ili izlaska iz Srbije.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 19. март 2024.
2° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво