Vremeplov (23. jul 2016)

Vojska turskog sultana Mehmeda Drugog Osvajača poražena, kod Beograda, od hrišćanske vojske pod komandom Janoša Hunjadija jula 1456. godine. Na današnji dan 1914. Austrougarska uputila ultimatum Srbiji. Staljingradska bitka u Drugom svetskom ratu počela 1942. godine.

Hrišćanska vojska porazila je tursku vojsku sultana Mehmeda Drugog Osvajača kod Beograda, 23. jula 1456. godine. Turska vojska je, posle teškog poraza u odlučujućoj bici prethodnog dana i ranjavanja sultana, odustala od opsade Beograda. Grad je opsedalo oko 150.000 Turaka sa 200 topova, a branila ga je združena hrišćanska vojska u kojoj su se uz srpske odrede, koji su se posebno istakli, borili nemački, ugarski i poljski krstaši, pod komandom erdeljskog vojvode Janoša Hunjadija, koji je u srpskoj epici poznat kao Sibinjanin Janko.

Na današnji dan 1914. godine Austrougarska je uputila ultimatum Srbiji, zahtevajući odgovor u roku od 48 časova, okrivivši je za atentat u kojem je 28. juna 1914. u Sarajevu ubijen austrijski prestolonaslednik Franc Ferdinand. Uslovi ultimatuma bili su ponižavajući i unapred se računalo da ih Srbija kao suverena država neće prihvatiti. Uz podršku Nemačke, Beč je odlučio da Srbiju vojno kazni, najviše zbog jačanja njenog autoriteta u južnoslovenskim delovima Austrougarske. U noti je zatraženo objavljivanje izjave u kojoj se indirektno priznaje krivica za atentat, uklanjanje svih oficira protivnika Austrougarske i dozvola srpske vlade da austrougarska policija vodi istragu na teritoriji Srbije. Srpska vlada je formulisala odgovor koji je, čak i prema sudu nemačke diplomatije, bio remek-delo. Imajući u vidu krajnju iscrpljenost balkanskim ratovima, srpska vlada je prihvatila sve zahteve osim da austrougarski organi vode istragu u Srbiji. Austrougarska je to iskoristila da 28. jula 1914. Srbiji objavi rat, započevši tako Prvi svetski rat.

1757. - Umro Domeniko Skarlati, italijanski kompozitor i čembalista (Napulj, 26. 10. 1685 - Madrid, 23. 07. 1757)

1824. - Prvo ispitivanje javnog mnenja u svetu obavljeno uoči američkih predsedničkih izbora, među građanima Vilmingtona u državi Delaver

1839. - Rođen Laza Telečki, pozorišni glumac i reditelj
(Kumane, 23. 07. 1839 - Novi Sad, 28. 04. 1873)

1885. - Umro Julisiz Simpson Grant, američki general i državnik, predsednik SAD
(Point Pleznt, 27. 04. 1822 - Saratoga, 23. 07. 1885)

1887. - Umro Đorđe Natošević, lekar, pedagog i književnik
(Slankamen, 31. 07. 1821 - Karlovac, 23. 07. 1887)

1888. - Rođen Rejmon Čendler, američki književnik
(Čikago, 23. 07. 1888 - La Džola, 26. 03. 1959)

1914. - Austrougarska uputila ultimatum Srbiji da sprovede istragu povodom atentata na 
austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda i da u toj istrazi učestvuju austrougarski policajci

1931. - Rođen Viktor Ljvovič Korčnoj, sovjetski šahovski velemajstor
(Lenjingrad, 23. 07. 1931)

1937. - Umro Varnava (Nastić), patrijarh Srpske pravoslavne crkve (1930-1937)
(Pljevlja, 29. 07. 1880 - Beograd, 23. 07. 1937)

1941. - Rođen Miroslav Jokić, reditelj, glavni i odgovorni urednik Dramskog programa Radio Beograda, profesor Fakulteta za kulturu i medije "Megatrend univerziteta" u Beogradu 
(Beograd, 23. 07. 1941)

1942. - Počela Staljingradska bitka u Drugom svetskom ratu - završena 02. 02. 1943. god.

1943. - Umro Đorđe Jovanović, književnik, književni kritičar i revolucionar
(Beograd, 27. 10. 1909 - Slatine, 23. 07. 1943)

1948. - Umro Dejvid Vork Grifit, američki filmski reditelj, scenarista i producent, osnivač američke filmske umetnosti i industrije 
(Kentaki, 22. 01. 1875 - Holivud, 23. 07. 1948)

1951. - Umro Anri Filip Peten, francuski maršal 
(Koši a la Tur, 24. 04. 1856 - Port Žoinvil, 23. 07. 1951)

1957. - Umro Nikola Mirkov, inženjer, idejni tvorac Kanala Dunav-Tisa-Dunav
(Novi Sad, 09. 05. 1890 - Cirih, 23. 07. 1957)

1963. - Rođen Slobodan Boba Živojinović, teniser, predsednik Teniskog saveza Srbije (Beograd, 23. 07. 1963)

1986. - Umro Marko Čelebonović, slikar 
(Beograd, 21. 11. 1902 - Sen Trope, 23. 07. 1986)

1989. - Rođen Danijel Redklif, britanski filmski glumac 
(Fulam, 23. 07. 1989)

1994. - Osnovana Jugoslovenska levica (JUL)

1999. - Umro Hasan Drugi, marokanski kralj
(Rabat, 09. 07. 1929 - Rabat, 23. 07. 1999)

2002. - Umro Đorđe Lobačev (Jurij Pavlovič), strip - crtač
(Skadar, 04. 03. 1909 - Sankt Petersburg, 23. 07. 2002)

2007. - Umro Zahir Šah, avganistanski kralj (1933-1973)
(Kabul, 15. 10. 1914 - Kabul, 23. 07. 2007)

2010. - Umro Zdenko Krnić, internacionalni šahovski majstor, direktor i urednik "Šahovskog - informatora"
(Maribor, 1947 - Beograd, 23. 07. 2010)

2011. - Umrla Ejmi Vajnhaus, britanska pevačica
(London,14. 09. 1983 - London, 23. 07. 2011)

2011. - Umro Miroljub Mija Lazarević, ekonomista, novinar, direktor lista "Politika"(Požarevac, 1926 - 23. 07. 2011)

2012. - Umrla Seli Rajd, američki fizičar, prva Amerikanka u svemiru
(Los Anđeles, 26. 05. 1951 - San Dijego, 23. 07. 2012)

2013. - Umro Dragan Babić, novinar, književnik, prevodilac, urednik i voditelj 
Televizije Beograd(Kruševac, 03. 09. 1937 - Vranje, 23. 07. 2013)

2013. - Umro Đalma Santos, brazilski fudbaler, reprezentativac, svetski prvak
(Sao Paulo, 17. 02. 1929 - Sao Paulo, 23. 07. 2013)

2015. - Umro Slobodan Franović, predsednik Helsinškog odbora Crne Gore, generalni sekretar Liberalnog saveza Crne Gore, osnivač Crnogorske demokratske unije
( 1947 - Budva, 23. 07. 2015)

2015. - Umro dr Dragomir Vitorović, hemičar, profesor Hemijskog fakulteta u Beogradu, istraživač i savetnik Instituta za hemiju, tehnologiju i metalurgiju, predsednik Srpskog hemijskog društva, akademik
(Beograd, 17. 09. 1926 - Zlatibor, 23. 07. 2015)

2015. - Umro dr Mladen Dražetin, ekonomista, pozorišni stvaralac, direktor Službe zajedničkih poslova Televizije Novi Sad i urednik Redakcije za istoriografiju kulturnog nasleđa Vojvodine
(Novi Sad, 03. 03. 1951 - Novi Sad, 23. 07. 2015)

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 19. март 2024.
8° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво