Dobri odnosi Srba i Hrvata u Vojvodini

Trojezične table na srpskom, hrvatskom i mađarskom svuda su u Subotici i okolini. U tim krajevima i živi najveći broj Hrvata u Srbiji. Međunacionalni odnosi danas su, kažu, dobri.

"U poslednjih pet do 10 godina ne može se reći da postoje neke značajnije tenzije tog tipa, baš naprotiv, ovde je neka tradicija suživota uvek postojala i mislim da će se nastaviti", kaže Dubravko Bilinović iz Tavankuta.

Nastava na hrvatskom u Srbiji je uvedena 2002, a ove godine rešen je i jedan od ključnih problema – država je obezbedila izradu svih osnovnoškolskih udžbenika na tom jeziku i oni su spremni za jesen.

"U devet meseci smo stvarno naporno radili, i autori i prevoditelji, ali to smo mogli stoga što je Srbija prvi put iskazala spremnost da nam plati tu izradu, lekturu, korekturu. Svih ovih godina troškove su snosili ili HNV ili Republika Hrvatska", ističe Jasna Vojnić iz Hrvatskog nacionalnog veća u Srbiji.

Obrazovanjem, ali i ostalim manjinskim temama, bave se i mediji hrvatske nacionalne zajednice u Srbiji.

Neki, poput produkcije Kroinfo, konkurišu za projekte koje država finansira, ali ima i onih koji se finansiraju iz budžeta. Nedeljnik Hrvatska riječ, drugačije, kažu, ne bi opstao.

"Za sada još nema problema, ali je problem što se već duže vreme govori o tome kako će se menjati status manjinskih medija, kako će finansiranje biti manje", napominje glavna i odgovorna urednica Hrvatske riječi Jasminka Dulić. 

U Hrvatskom nacionalnom veću priznaju pozitivne pomake, ali problem i dalje vide u izbornom zakonu koji za manjine u Srbiji predviđa prirodni prag, odnosno sniženi cenzus za ulazak u parlament. To je za njih, kažu, nedostižno i bore se za garantovani mandat.

"Smatramo da bez aktivnog uključenja u proces političkog odlučivanja i dalje ćemo biti marginalizovani", ističe Slaven Bačić, predsednik Hrvatskog narodnog veća.

Da se ne bi osećali marginalizovano, smatraju u Veću, pomaže to što su ih posetili srpski premijer i hrvatska predsednica. Bila je to prilika da im i meštani Tavankuta predoče i lokalne probleme.

U Tavankutu ključni problemi su infrastrukturni: dom kulture koji godinama ne radi i pitanje vodovoda, kao i prašnjave, neasfaltirane ulice. To su predočili i srpskom premijeru koji im je obećao pomoć.

Mladi Hrvati u Tavankutu neguju svoju baštinu, razvijaju seoski turizam i ne nameravaju da odu iz zemlje.

"Imamo želju i energiju da u ovoj našoj lokalnoj zajednici na severu Srbije napravimo kvalitetan život, gde je naše ognjište - život dostojan svakog građanina", napominje Ladislav Sutlović iz KPD "Matija Gubec" iz Tavankuta.

Prema popisu iz 2011. godine u Srbiji živi 57.900 Hrvata, od toga u Vojvodini 47.000, u Beogradu 7.800, a u ostatku Srbije još oko 3.100 građana.