Potrebne oštrije kazne za nasilje u porodici

U beogradskoj sigurnoj kući, u kojoj spas traže žrtve porodičnog nasilja, za 16 godina koliko postoji, bilo je oko 1.600 žena i isto toliko dece. Samo protekle godine Autonomnom ženskom centru za pravnu pomoć obratilo se više od 800 žena koje su doživele neki vid nasilja. Većina žena koje se odluče da prijave nasilje živi u gradovima. Svega tri odsto onih koje su prijavile nasilje žive na selu.

V. S. godinama je trpela porodično nasilje. Više od tri godine boravi u prihvatilištu i jednoj od sigurnih kuća u Srbiji.

"Izašla sam iz kuće pre tri godine uz pratnju policije i Centra za socijalni rad. Tom prilikom je pokrenuta krivična prijava protiv nasilnika od centra za socijalni rad i od policijske uprave Vrenje.Tužilaštvo nije našlo za shodno da narednih šest meseci bilo šta pokrene ili bilo šta da uradi", kaže žrtva nasilja V. S.

Vranjskoj organizaciji SOS telefon od početka godine javilo se više od sto žena, mnoge od njih su iz ruralnih područja.

"Vrlo često nas zovu i žene albanske nacionalnosti tražeći pomoć čak i u slučajevima kad ne znaju jezik, zovnu komšinicu ili rođaku koja zna srpski pa nam iznesu problem, što je dobar signal da i žene koje su u patrijarhalnim sredinama, koje trpe nasilje, da se polako otvaraju da postoji problem", kaže Miroslava Despotović iz organizacije SOS telefon Vranje

Kao jedan od razloga neprijavljivanja nasilnika žene često navode strah od nerazumevnja okoline, lošu materijalnu sitaciju, nepoznavanje zakonskih propisa.

"Mi sada imamo u 17 gradova u Srbiji advokate. Na primer, sada kada se nama javi neka žena iz nekog manjeg grada, onda je upućujemo na najbližeg advokata. Ako ne postoji u njenom gradu onda u susednom mogu da se obrate za pomoć i dobiju sve usluge besplatno, od pisanja inicijalnih pravnih akata, određenih žalbi, tužbi. To im advokati rade besplatno", ističe Vesna Stanojević iz Sigurne kuće.

Krivični postupci za nasilnike u proseku traju dve godine. U preko sedamdeset odsto slučajeva kazna za počinioca nasilja odnosi se na uslovnu osudu.

"Uslovne osude koje nemaju nikakav nadzor nemaju nikakava efekat. Ono što smo videli da daje rezulate su su mere zaštite po porodičnom zakonu. Dakle, ako vi nekome pripretite da ćete ga iseliti iz njegove kuće na godinu dana onda taj promeni ponašanje, barem prestane fizičko nasilje. To smo mi videle prema našem iskustvu, tj. žena koje su nam se javljale. Dakle, mi se zalažemo da se više koriste ove mere zaštite, i to austrijski model, odnosno da policija ima mogućnost da iseli nekog na 14 dana i takođe da se uvede rad u javnom interesu kao sankcija za nasilje u porodici", ističe advokatica Vanja Macanović.

Iz autonomnog ženskog centra poručuju da se besplatna pravnu pomoć može dobiti na SOS telefonu 011/2656-178.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

понедељак, 23. септембар 2024.
24° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи