Manje žalbi iz Srbije pred sudom u Strazburu

Broj žalbi građana Srbije pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu se smanjuje. Tokom 2015. taj sud prihvatio je 17 predstavki koje se odnose na Srbiju od kojih je jedna odbačena kao neosnovana. Novina za građane Srbije, za koje je taj sud poslednja slamka, jeste nešto formalniji oblik podnošenja žalbe.

Pred Evropskim sudom za ljudska prava trenutno 1.200 slučajeva iz Srbije čeka rešenje. To je daleko manje nego 2013, kada ih je bilo 11.000. Srbija se tako spustila na listi zemalja po broju pritužbi na dvanaesto mesto a menjaju se i oblasti na koje se pritužbe odnose.

"Ono gde smo se mi angažovali nedavno, je slučaj prinudnih raseljavanja pojedinih nefoirmalnih naselja, to je oblast koja se sada otvara i gde se stavra praksa Evropskog suda za ljudska prava koji je u kratkom roku reagovao, naložio Srbiji da ispuni sve o privremenoj meri - da u kratkom roku obustavi ta iseljenja, da sprovede adekvatnu proceduru i na osnovu toga je naše Ministarstvo izdalo obavezujuće uputstvo", kaže Milan Antonijević iz "Jukoma".

Kada je reč o trajanju sudskog postupka, najviše podnesaka se tiče trajanja izvršnih postupaka u kojima su dužnici javna preduzeća s društvenim kapitalom. Na smanjenje broja pritužbi uticale su pre svega odluka u slučaju Vučković protiv Srbije

Zastupnica Srbije pred Evropskim sudom za ljudska prava Nataša Plavišić kaže da se ticala pitanja isplate ratnih dnevnica rezervistima, i da je sud utvrdio da nema povrede prava, nakon čega je više hiljada predsatvni protiv Srbije odbačeno.

"Drugi razlog jeste da je država poslednjih godina zaključivala prijateljska poravnanja u predmetima u kojima postoje dobro ustanovljena sudska praksa i gde je bilo izvesno da bi Evropski sud utvrdio povredu prava a čime su značajno smanjeni troškovi koji država ima pred Evropskim sudom i treći razlog za smanjenje broja predsatvki je da je poslednjih godina ustavna žalba efikasno pravno sredstvo", istakla je Plavišićeva.

Sudije u Srbiji se međutim i dalje retko pozivaju na odluke tog suda ali se preporuke poštuju.

Država u roku isplaćuje naknadu, u slučaju da do kašnjenja ipak dođe građani imaju pravo i na kamatu - 2015. na ime nematerijalne štete isplaćenoje 897.000 evra, a na ime materijalne štete četiri miliona i 250.000 evra.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 20. септембар 2024.
17° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи