Vulin: Tražićemo rešenje da kamp kod Horgoša ne postane Idomeni

U neposrednoj blizini državne granice sa Mađarskom, između graničnih prelaza Horgoš 1 sa srpske i Reske sa mađarske strane, migranti su napravili improvizovani kamp, u kome borave sa namerom da potraže azil u zemljama Evrope. Ovo nije Idomeni, ali da ne bi to postalo, vlada Srbije hoće da pomogne i hoće da traži rešenje, poručio je prilikom obilaska kampa ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Aleksandar Vulin.

Trenutno se na tom prostoru nalazi 328 njih, a prostor je potpuno neuslovan, budući da nema toaleta, struje i postoji samo jedna česma, koja služi i za vodu za piće, osvežavanje, kao i pranje odeće, javlja izveštač Tanjuga.

U kampu, napravljenom pre 40-ak dana, sa pedesetak šatora, prekrivenih ćebadima, bez hlada, na potpunoj vrućini, borave porodice mahom iz Sirije i Avganistana, a većina njih želi da nastavi put ka zemljama EU. 

Sa mađarske strane svakodnevno puštaju mali broj migranata, oko desetak i iz tih razloga migranti ne žele da napuste improvizovani kamp i da odu u prihvatni centar, smatraju da će odatle brže do željenih destinacija u EU.

Kamp su posetili ministar za rad, zapošljavnje, boračka i socijalna pitanja Aleksandar Vulin, šef Kancelarije UNHCR u Srbiji Hans Fridrih Šoder i predstavnici MUP-a.

"Ovo nije Idomeni, ali da ne bi to postalo, vlada Srbije hoće da pomogne i hoće da traži rešenje. Vlada Srbije, kao i do sada, išla je u susret događajima i nije čekala da se oni dese, zato smo i danas ovde, da nudimo ovim ljudima mogućnost smeštaja u naše prihvatne kapacitete, gde im je na raspolaganju sve što je potrebno za dostojanstven ljudski život", rekao je Vulin prilikom obilaska kampa.

Ministar tvrdi da će se sa tim ljudima razgovarati, da se neće koristiti sila prema njima, te će im jasno biti objašnjeno i stavljeno do znanja šta mogu da očekuju na teritoriji Repubike Srbije, kakvi su centri gde mogu da budu i da se pokuša da se nađe zajedničko rešenje kako bi nastavili kretanje, ili  ostvarili svoja prava na teritoriji Srbije.

"Mi već razgovaramo sa kolegama iz Mađarske, oni primaju određeni broj ljudi u određenom vremenskom periodu na dnevnom nivou, to nije veliki broj ljudi, ali, svejedno, primaju ih u skladu sa određenim kriterijumima. Mi bismo želeli da ustanovimo i određene kriterijume i određene tačke na kojima se to može dešavati", rekao je ministar.

Objašnjava da, u slučaju dogovora, čekanje migranata u veoma lošim uslovima, bez toaleta, vode, struje bi se prekratilo, ali kaže da te uslove Srbija teško da može da popravi.

"Nije stvar naše dobre volje da li hoćemo ili nećemo da napravimo kamp ovde, postoje jasni zakoni gde je to moguće, odnosno gde nije. Ovo je zona državne granice, gde nije moguće zadržavanje, nije moguće praviti kamp. Ovi ljudi ovde ostaju, zato što se nadaju da će biti pušteni baš ovde", rekao je Vulin.

Ukoliko se, kaže, postigne dogovor sa mađarskim kolegama da se to puštanje, ili nepuštanje migranata obavlja u tačno određenom vremenu, po tačno određenim kriterijumima, onda smatra da bi i migranti razumeli da nema potrebe da budu ovde u neuslovnim prostorima,  već tamo gde im je sve obezbeđeno i gde mogu da sačekaju realizaciju svojih planova.

"Ovde u Subotici, kao i u drugim prihvatnim centrima imamo dovoljno kapaciteta da sve njih zbrinemo, da njih i njihove porodice, u skladu sa zakonskom procedurom, zaštitimo na teritoriji Srbije. Naravno, da bi naša ideja bila uspešna i da bi sve ovo što radimo dalo rezultate, moraćemo da imamo saradnju naših kolega iz Mađarske, a tu mislim i na EU kao takvu", rekao je Vulin, koji je i predsednik Radne grupe za rešavanje mešovitih migracionih tokova.

Ističe da tu misli na uspostavljanje određenih pravila, kako bi migranti znali na koga se odnosi mogućnost prolaza, prijema, ali isto tako, da se i onima koji ne mogu da ostvare tu mogućnost, ne daje nikakva lažna nada, već da unapred znaju šta mogu da očekuju. 

"Država Srbija se energično bori protiv krijumčara i protiv svakog ko bi nesreću tih ljudi iskoristio. Želim da se zahvalim MUP-u, jer je Srbija sigurno zemlja koja je izvršila najveći broj hapšenja krijumčara, najveći broj oduzimanja vozila i svakako Srbija može da bude ponosna na svoje Ministarstvo unutrašnjih poslova i način na koji se odnosimo prema tom, za nas strašnom delu, krijumčarenja ljudi", rekao je Vulin.

Šef Kancelarije UNHCR u Srbiji Hans Fridrih Šoder smatra da se situacija na Horgošu ne može upoređivati sa Idomenijem, na severu Grčke, jer je tamo granica potpuno zatvorena. Navodi da je u tom improvizovanom kampu više od 300 ljudi koji su tu sa namerom da potraže azil u zemljama Evrope. 

"Uslovi za njihov život su neadekvatni, nema toaleta, nema dovoljno prostora za uslovan život. Nadamo se da će se postići dogovor sa predstavnicima mađarskih vlasti i da se nađe adekvatnije rešenje, da se oni ili premeste u bolje uslove života, ili da se pronađe sistematsko rešenje za njihov prihvat za dalje", rekao je Šoder.

Ističe da je trenutno potrebna i voda i hrana, kako bi se malo poboljšalo stanje i istakao da je UNHCR tu da da pomogne predstavnicima države Srbije, da pomogne tim ljudima zajedničkim snagama.

"Ono što je važno istaći, Srbija nastavlja svoj humani odnos prema ovim ljudima i da se pronađe zajednički način da im se pomogne", rekao je Šoder i dodao da je veoma važno da se nađe pravi način pomoći tim ljudima, ali smatra da će ih biti veoma teško ubediti da odu.

"Verovatno neće to želeti da urade i zato je važno napraviti dogovor između dve zemlje, kao i ovde unutar Srbije, da se nađe adekvatan način, koji bi njima predočio njihovo buduće ostajanje ovde, koje bi bilo, u svakom slučaju, legalno", kaže Šoder.

Državni sekretar MUP- Milosav Miličković rekao je da MUP čini sve da tim ljudima olakša trenutni ilegalni boravak u improvizovanom kampu kod graničnog prelaza Horgoš 1. 

"Ostajemo privrženi dosadašnjoj  politici prema migrantima i pokušaćemo da sa kolegama iz Mađarske postignemo dogovor da što veći broj onih koji žele da nastave put da to i učine. MUP se suočava sa ilegalnim rutama, to je još jedan bezbednosni rizik za našu državu i mi ćemo pojačati naše prisustvo na srpsko-bugarskoj i srpsko-makedonskoj granici, kako bi sprečili ilegalan ulazak migranata u našu zemlju", rekao je Miličković.

Migranti koji nedeljama čekaju u tranzitnoj zoni na mađarskoj granici tvrde da su pobegli od rata i drugih nedaća koje rat donosi. Ne razumeju zašto Mađarska ne želi da im pomogne.

Džafar iz Avganistana kaže da je u Srbiji već četiri meseca, a na Horgošu mesec dana. Želi da ode kod porodice koja je u Nemačkoj.

Njegov zemljak Niknazar, koji je već tri nedelje u improvizovanom kampu na srpsko-mađarskoj granici, kaže da je situacija loša po njega jer se propuštaju samo porodice.

Mađarski organi na Horgošu i Kelebiji dnevno primaju tek dvadesetak zahteva za azil.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

субота, 21. септембар 2024.
14° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи