Vremeplov (5. maj 2016)

Na današnji dan rođeni filozof i teoretičar socijalizma Karl Marks, književnik Henrik Sjenkjevič i kompozitor Petar Konjović. Preminuo francuski car i vojskovođa Napoleon Bonaparta.

Nemački filozof, ekonomista i revolucionar Karl Hajnrih Marks rođen je 5. maja 1818. godine u Londonu. Iako je imao dosta uspeha kao novinar i kao filozof, poznat je po istorijskim analizama međuklasnih odnosa i konflikata. Marks je bio Nemac, iz bogate jevrejske porodice. Njegov otac, koji je bio advokat, poslao ga je da studira pravo, međutim Karl je nakon prve godine napustio pravo i prešao na filozofiju. Najznačajnija dela su mu "Kapital" u kojem praktično uspostavlja političku ekonomiju kao nauku, i "Komunistički manifest" (u čijem je pisanju učestvovao i Fridrih Engels), koji postavlja osnovne ideje koje će kasnije uticati na formiranje i širenje komunističkog pokreta u svetu.

Na današnji dan 1821. godine umro je Napoleon I Bonaparta, francuski car i vojskovođa. Rođen u korzikanskoj plemićkoj porodici, Napoleon je, kao francuski stipendista, završio Kraljevsku vojnu akademiju i Vojnu školu u Parizu. Za vreme Francuske revolucije pristupio je jakobincima i Robespjeru. Prvi put se vojnički istakao 1793, u borbi protiv Engleza kod Tulona, kada je sa samo 24 godine postao general. Sledili su zatim pohodi na Italiju i Egipat, da bi, po povratku u Francusku, koristeći nezadovoljstvo vladavinom Direktorijuma, novembra 1799, državnim udarom zaveo režim konzulstva, uzevši neograničenu vlast kao "prvi konzul", a zatim i kao "doživotni konzul". Reformisao je administraciju, prosvetu, finansije i sudstvo, doneo krivični i građanski zakonik. Koristeći uspehe na unutrašnjem i spoljnom planu, 1804. godine se proglasio carem i zaveo apsolutističku vladavinu. U pokušaju da pokori čitavu Evropu, 1812. krenuo je u pohod na Rusiju i doživeo poraz koji je označio početak njegovog kraja. Abdicirao je 1814. i bio prognan na ostrvo Elba. Odatle se, 1815. godine, vratio u Pariz, ali je nakon poraza kod Vaterloa, konačno potučen i prognan na ostrvo Sveta Jelena, gde je i umro kao britanski zatočenik.

Kompozitor i akademik Petar Konjović rođen je 1883. godine u Čurugu. Konjović je studirao muzičku teoriju na konzervatorijumu u Pragu. Bio je horovođa Srpske crkvene pevačke zadruge, osnovao je privatnu muzičku školu u Zemunu i predavao u Srpskoj muzičkoj školi u Beogradu. Bio je rektor Muzičke akademije, upravnik Muzikološkog instituta i član Srpske akademije nauka i umetnosti. Inspirisao se narodnim melosom i snažnom muzičkom individualnošću učvrstio nacionalni smer u srpskoj muzici. Ogledao se u raznim muzičkim oblicima, ali su najvažnija područja njegovog stvaralaštva opera i solo-pesma. Među operama najpopularnije su: "Knez od Zete", "Koštana", "Vilin veo" ("Ženidba Miloševa") i "Seljaci", a među zbirkama solo-pesama ističu se: "Moja zemlja" i "Lirika". Autor je knjiga o Stevanu Mokranjcu i Miloju Milojeviću, kao i dela "Knjiga o muzici". Umro je u Beogradu 1970. godine.

1846. - Rođen Henrik Sjenkjevič, poljski književnik, nobelovac
(Volja Okšejska, 05. 05. 1846 - Vevej, 15. 11. 1916)

1855. - Crnogorski knjaz Danilo Prvi Petrović doneo "Obšti zakonik crnogorski i brdski"

1891. - Svečano otvorena koncertna dvorana Karnegi hol u Njujorku

1895. - Izašao "Socijaldemokrat", prvi socijalistički radnički list marksističke orjentacije u Srbiji.

1902.- Rođen Prvoslav - Pivo Karamatijević, slikar i grafičar
(Nova Varoš, 05. 05. 1902 - Rijeka, 28. 08. 1963)

1904. - Na brdu Volujica kod Bara postavljena prva radio - telegrafska stanica na Balkanu

1908. - Rođena Stana Đurić - Klajn, muzikolog 
(Beograd, 05. 05. 1908 - Beograd, 18. 02. 1986)

1912. - U Petrogradu izašao prvi broj lista "Pravda"

1930. - Rođen Dragutin Dražić, inženjer tehnologije i fizikohemičar, akademik, član Predsedništva SANU
(Beograd, 05. 05. 1930 - Beograd, 06. 02. 2008)

1939. - Rođen Jovan Zebić, političar, potpredsednik Vlade SRJ, ministar finansija Srbije i SRJ i viceguverner Narodne banke 
(Runjani, 05. 05. 1939 - Beograd,15. 03. 2007)

1941. - Umrla Natalija Obrenović (Petrovna Keško), knjeginja i kraljica
(Firenca, 14. 05. 1859 - Pariz, 05. 05. 1941)

1942. - Rođen Jovan Adamov, kompozitor, dirigent i muzički producent, aranžer Big benda RTV Novi Sad
(Čoka, 05. 05. 1942)

1945. - Oslobođen koncentracioni logor Mauthauzen

1945. - Izašao prvi broj lista "Fiskultura", danas "Sport"

1947. - Rođen Vojkan Borisavljević, kompozitor, aranžer, dirigent, muzički urednik i producent
(Zrenjanin, 05. 05. 1947)

1949. - U Londonu osnovan Savet Evrope

1960. - Rođen Svetislav Goncić, pozorišni, filmski i TV glumac
(Kladovo, 05. 05. 1960)

1961. - Iz baze u Kejp Kanaveralu na Floridi, lansiran u svemir prvi američki vasionski brod "Merkjuri" sa kapetanom Alanom Šepardom

1995. - Umro Mihail Botvinik, ruski šahovski velemajstor, svetski prvak
(Repino, 17. 08. 1911 - Moskva, 05. 05. 1995)

1998. - Umro Đorđe Rašeta, novinar i urednik RTS-a
(Zemun, 08. 10. 1954 - Beograd, 05. 05. 1998)

1999. - U NATO agresiji bombardovan grčki humanitarni konvoj "Lekara sveta" na putu Kačanik - Uroševac

2000. - Umro Petar Jović, solunac
(Bosansko Grahovo, 1894 - Beograd, 05. 05. 2000)

2010. - Umro Miodrag Veličković Mivel, karikaturista, tehnički urednik i novinar lista "Naša reč" iz Leskovca
(Leskovac, 18.12.1943 - 05. 05. 2010)

2012. - Umro Stjepan Fileki, grafički umetnik i pedagog, profesor i dekan Fakulteta primenjenih umetnosti u Beogradu
(Zemun, 08. 05. 1928 - Beograd, 05. 05. 2012)

2013. - Umro Ljubiša Popović, novinar i publicista
(Kruševac, 05. 05. 2013)

2013. - Umrla Tatjana Vurdelja, sportski dokumentarista Politike
(1933 - Beograd, 05. 05. 2013)

2013. - Umro Nikola Majdak, filmski reditelj i scenarista, profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu
(Valjevo, 30. 11. 1927 - Beograd, 05. 05. 2013)

2013. - Umro Risto Kuzmanovski, novinar
(Ohrid, 10. 04. 1932 - 05. 05. 2013)

2013. - Umro prof. dr Radovan Radosavljević, profesor Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Beogradu
(1949 - 05. 05. 2013)

2014. - Umro Timoti Džon Bajford, britanski TV reditelj, prevodilac, pisac i glumac, autor kultnih dečjih emisija Televizije Beograd
(Solzberi, 25. 07. 1941 - Beograd, 05. 05. 2014)

2015. - Umrla Svetlana Isaković, istoričar umetnosti, kustos Muzeja primenjene
umetnosti u Beogradu
( 1942 - Beograd, 05. 05. 2015)

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

среда, 24. април 2024.
10° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво