Koliko je zdrava hrana zaista zdrava?

Stručna javnost traži da se Zakon o bezbednosti hrane što pre dopuni Pravilnikom o nutritivnim i zdravstvenim izjavama. Taj dokument sadrži 230 zdravstvenih izjava koje je odobrila Evropska agencija za bezbednost hrane. Nutricionisti kažu da bi se njegovim usvajanjem sprečilo obmanjivanje potrošača.

Pravilnik bi zabranio i nazive poput biošpajz, butik zdravlja, zdrava hrana - prodavnicama u kojima se zapravo prodaje različita hrana na meru. Dijet, velnes, fit, zdravo...koliko puta ste stavili u korpu proizvod sa ovakvom oznakom, da biste kasnije, u uglu ambalaže pročitali da sadrži i emulgatore, konzervans, veštačku aromu i šećer.

Biološki i nutritivno vredne namirnice ne podrazumevaju se ni na rafovima prodavnica zdrave hrane.

"Trudimo se da pre svega da ponudimo proizvode iz kategorije zdrave hrane, ali pod pritiskom tržišta imamo i proizvode koji sadrže belo brašno, šećer i so, hrana koja spada u kategoriju nezdrave hrane", kaže nutricionista Ana Nikolić.

Bombone ili šlag na meru u prodavnicama zdrave hrane ne krše nijedan propis, budući da naziv radnje nije oglašavanje, kažu u resornom ministarstvu. Dijabetičari, ljudi sa alergijama ili intolerancijom bezbedni su kupci samo ako pročitaju deklaraciju, pod uslovom da je ima, kao i saveta stručnjaka.

Problem srpskog kupca je i taj da ne postoji opšteprihvaćena definicija o tome šta znače pojmovi poput lekovita svojstva, dijetalno, zdrava hrana.

"U prometu se mogu naći samo proizvodi koji nisu štetni po zdravlje, znači samim tim sve što se nalazi u prodaji, sve što se jede mora biti zdravo. Najbitnije je ono što je na deklaraciji, na proizvodu", kaže Goran Macura iz Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija.

Danica Zarić iz Naučno-tehnološkog parka IHIS nutricionizam kaže da je mač sa dve oštrice govoriti uopšteno o zdravoj hrani.

"Moramo voditi računa kada koristimo taj pojam jer što je zdravo za zdravog čoveka, nije za dijabetičara, što je zdravo za spotistu nije za onog koji se nikad ne bavi sportom", kaže Zarićeva.

Usvajanjem pravilnika o nutritivnim i zdravstvenim izjavama koje je odobrila Evropska agencija za bezbednost hrane uveo bi se red i zaustavio lov u mutnom, kažu udruženja za zaštitu potrošača. Smatraju da bi taj dokument sprečio, ne samo neadekvatne nazive prodavnica i proizvoda, već i netačne i nejasne deklaracije.

Potrošač sam bira šta će jesti, ali kada manjak novca spusti kriterijume, a zbog nedostatka vremena i sitnih slova odustanemo od čitanja deklaracije, onda je to povoljna atmosfera za plasiranje svega onoga čiji kvalitet u najmanju ruku ne odgovara ceni.

 

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 25. април 2024.
14° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво