Kome se obratiti za pomoć zbog diskriminacije na poslu?

Službi Poverenika za zaštitu ravnopravnosti tokom 2015. godine stiglo je više od hiljadu prijava. Više od trećine bile su pritužbe koje se odnose na diskriminaciju u postupku zapošljavanja ili na poslu. Da li je diskriminacija nešto čemu se može stati na put i kome se obratiti za pomoć?

D. J. pred nekoliko institucija vodi postupke kako bi sprečio, ali i dokazao da u preduzeću u kom radi više od dvadeset godina trpi određeni vid diskriminacije.

"Imam problema na poslu zato što sam pripadnik romske nacionalnosti. Završio sam višu školu. Nema napredovanja, koče me, diskriminišu, ponižavaju. Predrasude o Romima ne dozvoljavaju da Rom bude pretpostavljeni", objašnjava D. J.

Najčešće diskriminacije na poslu dešavaju se na osnovu pola, starosne dobi, invaliditeta ili pripadnosti političkim ili drugim organizacijama.

"Pod diskriminacijom prilikom zasnivanja radnog odnosa može da potpadne i interviju koji se odnosi na porodični ili bračni status, zatim odbijanje da se ženama koje imaju porodicu zasnuje radni odnos, ili ako se u vrtiću traži vaspitač pa se odbije muškarac tog obrazovanja. Prvi savet je da se obrate povereniku koji je specijalizovan organ za utvrđivanje da li je povređeno pravo ili nije", navodi advokat Jelena D. Damljanović.

Povereniku za zaštitu ravnopravnosti potrebno je obratiti se potpisanom pismenom pritužbom. Postupak je besplatan i završava se u roku od devedeset dana.

"Ukoliko ne postoje razlozi za odbacivanje pritužbe upuštamo se u postupak tako što šaljemo na izjašnjenje drugoj strani, prikupljamo validne dokaze i na osnovu toga donosimo mišljenje da li je ili nije bilo diskriminacije. Zatim ide preporuka po kojoj treba postupiti da bi se taj akt diskriminacije uklonio iz pravnog života. Značajno za građane je da je procenat postupanja prema našim preporukama preko 95 odsto", ističe Brankica Janković, poverenica za zaštitu ravnopravnosti.

Često se u praksi dešava da građanin nije prepoznao da li je to diskriminacija ili mobing, što su različite stvari.

"U tom slučaju, ukoliko se stranka obrati nama, mi ih uputimo koji je organ kome se mogu obratiti. Da li treba da se obrate zaštitniku građana, inspekciji rada ili mora da se rešava u sudskom postupku", naglašava Jankovićeva.

Ukoliko se diskriminacija dokaže, kazne za počinioca su od 10.000 do 100.000 dinara. U parničnom postupku se može nadoknaditi materijalna šteta prouzrokovana povredom.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 26. април 2024.
14° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво