Kad mediji selektuju žrtve

Napadi u Briselu zasenili su samoubilački napad u Istanbulu samo tri dana ranije. Jedan od razloga mogu biti razmere, odnosno broj nastradalih. Ali mnogim medijima je Brisel i danas važnija tema od tragedije u Pakistanu iako je u Lahoru stradalo više ljudi. Da li imamo različite aršine u zavisnosti gde se napad dogodio i ko je nastradao?

Udarne vesti u informativnim emisijama, otvoreni studio, posebno napravljeni spotovi sa slikama zločina - tako su, ukratko, izgledali televizijski programi danima posle terorističkih napada u Parizu i Briselu.

Neuporedivo manje minuta posvećeno je napadima u Iraku, Pakistanu, pa i Turskoj. Iako je broj žrtava bio približan.

"Napadi koje smo imali u Briselu ili Parizu pre svega su za te zemlje veoma retke i neuobičajene. Nekako smo navikli decenijama da slušamo o Bliskom istoku kao o jednom trusnom podruju gde je nažalost normalno ili svakodnevno da imamo incidente sa žrtvama", kaže glavni urednik agencije Beta Ivan Cvejić.

Televizijska slika preslikala se i na novinski papir. Urednik Nedeljnika podseća da su pariskom napadu posvetili specijal od čak 24 strane.

Zašto se novinarsko pero baš tada raspisalo najbolje je, kaže, objasnio Umberto Eko - u jednoj od poslednjih kolumni za njhov nedeljnik.

"U kojoj je on napisao kako je Pariz deo svih nas i kako su oni pucali ustvari i vaš i u moj život i kako je to deo jedne zapadne kulture koji pripada i Rusija i ceo beli čovek. Mislim da postoji jasna razlika i da zato mediji to tako pokrivaju", smatra glavni urednik magazina Nedeljnik Veljko Lalić.

Za to što medije, čini se, više bole francuske i belgijske žrtve, delimično su krivi i sami mediji.

"Koliko ljudi u Srbiji zna turski - jako malo. Ne možete pratiti njihove medije, ljudi malo putuju. Imamo, bojim se, čitavu armiju provincijalnih novinara koje ne zanimaju događaji u svetu toliko koliko ovi ovde , iz razloga jer nisu dovoljno kompetentni da o tome pišu, da o tome izveštavaju, pa nisu čak ni zainteresovani da o tome pišu", kaže Cvejić.

Ako je zbog stalnih vesti o žrtvama sa istoka, ovdašnja javnost postala imuna, može li postati imuna i na dešavanja sa zapada?

Lalić kaže da je ovo jedna potpuno nova dinamika na koju niko nije navikao i nažalost, za sada ISIS pokazuje najveću energiju koju smo imali do sada i ulazimo u novo polje terorizma koje će nažalost biti dominantno u Evropi.

Ponašanje terorista, baš kao i medija, u tom slučaju, teško je predvideti. Svakako niko ne priželjkuje situaciju koja se dogodila na našim prostorima - kada je samo početak ratova 90-ih bila svetska tema broj jedan.

Samo nekoliko nedelja bilo je potrebno da se svet navikne i gotovo zaboravi da se negde u Evropi ratuje. 

Број коментара 2

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 20. септембар 2024.
19° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи