Malobrojni Srbi u Peći žive u strahu od nasilja

Nekoliko Srba koji su posle 1999. godine ostali da žive u opštini Peć suočavaju se sa različitim problemima, ali im je najveći - strah od nasilja i ograničena sloboda kretanja.

U Peći je nekada živelo oko 20.000 Srba, koji su, uglavnom, proterani 1999. godine. U najvećem gradu u Metohiji sada ih ima tek nekoliko - sveštenik sa porodicom i još nekoliko, uglavnom starijih Srba koji su se vratili u grad podno Prokletija.

Problema ima, što potvrđuju i polupani prozori na jednoj od kuća u ovom gradu koja je vlasništvo Rumene Ljubić.

Ljubićeva je rekla da se suočavala sa zastrašivanjima, da su joj nepoznate osobe bacale petarde u dvorište i pod prozor, da su joj prozori polupani kamenicama i da je bilo i drugih vrsta provokacija.

Kaže da Albanci pokušavaju da od nje otkupe kuću, ali po ceni koja je ispod tržišne i da su neki želeli da uzmu plac i kuću poruše. Drugi su dali ponudu koja je bila nedovoljna da bi se kupio negde drugde manji stan.

Sveštenik: Trudimo se da budemo neprimetni

Nedeljom, na službi u crkvi Sv. Jovana u Peći, često su samo članovi svešteničke porodice koja tu živi.

Popadija Marija Marković živi u Peći četiri godine, sa suprugom i troje dece od kojih najstarije ima četiri i po godine.

"Živi se kako se mora. Nije loše, nemamo problema, ali je za decu problematično, nemaju društvo, one su tri (ćerke), ali nisu istog uzrasta, nemaju ista interesovanja za igru, svaka ima svoje i onda im je teško", kaže Marija.

Marija Marković kaže da nedostaje dosta toga, da deca nemaju osnovne uslove za igru, čak ni ljuljašku, tobogan, imaju jednu loptu i da se uz pratnju roditelja igraju samo u crkvenom dvorištu.

Sveštenik Nikola Stanić kaže da ne šetaju po celom gradu i da je prinuđen da se kreće u civilu, da ne nosi mantiju, kako ne bi bio previše upadljiv.

Ističe da se i on i drugi sveštenici trude da budu neprimetni, ali da se to nikako ne može nazvati sloboda i podseća na incidente koji su se dogodili u poslednje vreme u Metohiji, a od kojih je najozbiljniji bio nedavno u Goraždevcu.

Brigu o Srbima povratnicima vodi kosovsko Ministarstvo za povratak i zajednice, a ministar Dalibor Jevtić kaže da je pitanje povratka i opstanka Srba pitanje i za međunarodnu zajednicu, ali i za kosovske institucije.

"Kosovske institucije uz većinski albanski narod na Kosovu snose najveću odgovornost za proces povratka i opstanka Srba na Kosovu", rekao je Jevtić i dodao da će nastaviti da budu prisutni tamo gde je Srbima potrebna pomoć.

Ulazna kapija dvorišta bake Rumene Ljubić u Peći zaključana je i noću i danju.

Kaže, tako će ostati do boljih vremena za Srbe u ovom metohijskom gradu, poznatom pre svega po Pećkoj patrijaršiji.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 19. септембар 2024.
21° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи