Vremeplov (7. oktobar 2015)

Književnik Vojislav Ilić Mlađi rođen 1877. godine. Italijanski pevač i glumac Mario Lanca umro 1959. Spomenik Pobednik, na Kalemegdanu, delo vajara Ivana Meštrovića, otkriven 1928. godine.

Književnik Vojislav Ilić Mlađi rođen je u Orehovici 7. oktobra 1877. godine. Završio je gimnaziju i Pravni fakultet u Beogradu. Radio je kao sudski činovnik u Čačku, Kruševcu i Jagodini. Bio je sekretar Apelacije i inspektor Ministarstva pravde u Beogradu. Prve književne radove objavio je u listovima "Zvezda", "Delo", "Kolo" i "Brankovo kolo". Pisao je kritike i vodio žučne književne polemike, a dao je i više prevoda sa ruskog, francuskog i nemačkog jezika. Najbolje su mu pesme o ličnoj ljubavnoj drami, kao što su: "Zvoni", "Iz jedne šetnje'', "Noćna svirka", "Iz bolničkih časova" i "Nad izvorom Timoka", iskrene u tonu i emocionalno potresne.

Italijanski pevač i filmski glumac Mario Lanca (Alfred Arnold Kokoca) preminuo je u Rimu na današnji dan 1959. godine. Sin italijanskih doseljenika u Ameriku, Alfred je od malena pokazivao sklonost ka kanconi i obožavao Karuza i Điljija, čije je glasove imitirao. Pevanje je učio kod čuvene Irene Vilijams, a kasnije kod Đakoma Spadonija, kod kojih su učili i njegovi idoli. Uporedo je studirao muziku na Univerzitetu u Filadelfiji. Njegov muzički i filmski uspeh počeo je kada ga je čuo Luis Majer iz kompanije MGM i predložio mu ugovor na sedam godina u Holivudu. Na Majerov nagovor promenio je ime u Mario Lanca. Zahvaljujući raskošnom talentu i neodoljivom šarmu, muzički filmovi koje je snimio imali su izvanrednog odjeka kod publike. Bio je vrsni interpretator popularnih opera Verdija i Pučinija i majstor kancone i napolitanskih pesama. Nastupao je u Skali, Metropolitenu, Kovent Gardenu i drugim velikim operskim kućama, uvek izazivajući divljenje. Poslednje godine života proveo je u Rimu, gde je snimio film "Arivederči Roma" sluteći svoj skori kraj. Iza njega je ostalo preko 40 miliona primeraka albuma koje je snimio u toku bogate i raskošne umetničke karijere.

1227. - Umro Stefan Nemanjić Prvovenčani, srpski kralj
(oko 1165 - 07. 10. 1228)

1789. - Austrougarska vojska osvojila Beograd

1841. - Rođen Nikola Prvi Petrović, crnogorski knjaz
(Njeguši, 07. 10. 1841 - Ka d' Antib, 01. 03. 1921)

1849. - Rođen Edgar Alan Po, američki književnik
(Boston, 19. 01. 1809 - Baltimor, 07. 10. 1849)

1885. - Rođen Nils Bor, danski fizičar, nobelovac
(Kopenhagen, 07. 10. 1885 - Kopenhagen, 18. 11. 1962)

1914. - Rođen Mihailo Lalić, književnik, urednik "Borbe", "Književnih novina" i "Nolit"-a, akademik
(Trepča, Andrijevica, 07. 10. 1914 - Beograd, 30. 12. 1992)

1915. - Major Dragutin Gavrilović izdao Naredbu o odbrani Beograda u Prvom svetskom ratu

1926. - Rođen Radojica Milosavljević, muzički pedagog i horski dirigent
(Kraljevo kod Aleksinca, 07. 10. 1926 - Niš, 12. 11. 2000)

1931. - Rođen Dezmond Tutu, južnoafrički nadbiskup, borac protiv aparthejda, nobelovac (Klerksdorp, 07. 10. 1931)

1951. - Rođen Enki Bilal (Enes Bilalović), strip-crtač
(Beograd, 07. 10. 1951)

1952. - Rođen Vladimir Putin, ruski političar i državnik, predsednik i premijer Rusije (Lenjingrad, 07. 10. 1952)

1953. - Umrla Anica Savić - Rebac, filolog i istoričar književnosti, profesor Beogradskog univerziteta
(Novi Sad, 04. 10. 1892 - Beograd, 07. 10. 1953)

1967. - Rođena Danica Vučenić, novinarka Radio Beograda, Radija Slobodna Evropa, B92 i RTV Vojvodina
(Zrenjanin, 07. 10. 1967)

1985. - Palestinski komandosi oteli italijanski prekookeanski brod "Akile Lauro" sa 535 putnika i članova posade

1997. - Umro Janez Vrhovec, pozorišni, filmski i TV glumac
(Beograd, 19. 01. 1921 - Beograd, 07. 10. 1997)

2001. - Američkom akcijom pod nazivom "Trajna sloboda" počeo rat u Avganistanu

2005. - Umro profesor Jovan Soldatović, akademski vajar
(Čerević, 26. 11. 1920 - Novi Sad, 07. 10. 2005)

2007. - Umro Miladin Vuković, slavista, književni kritičar, profesor i dekan Filozofskog fakulteta u Nikšiću, akademik
(1938 - Podgorica, 07. 10. 2007)

2010. - Umrla Milka Planinc, hrvatski političar i državnik, predsednik Saveznog izvršnog veća i Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske
(Drniš, 21. 09. 1924 - Zagreb, 07. 10. 2010)

2011. - Umro Ramiz Alija, albanski političar i državnik, predsednik Albanije
(Skadar, 18. 10. 1925 - Tirana, 07. 10. 2011)

2011. - Umro Dragan Dimitrijević, pozorišni, filmski i TV glumac, prvak Narodnog pozorišta u Leskovcu
(Smederevo, 1938 - Leskovac, 07. 10. 2011)

2012. - Umro Mersad Berber, akademski slikar i grafičar, profesor Akademije likovnih umetnosti u Sarajevu, akademik
(Bosanski Petrovac, 01. 01.1940 - Zagreb, 07. 10. 2012)

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 30. април 2024.
22° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво