Obeležena godišnjica Drinske bitke

Polaganjem venaca na Spomen kosturnicu na Mačkovom kamenu i parastosom poginulim borcima, obeležena 95. godišnjica Bitke na Drini, koja je predstavljala niz borbi snaga Kraljevine Srbije sa ciljem da se zaustavi drugi pokušaj Austrougarske da prodre u Srbiju tokom 1914 godine.

Godišnjica bitke na Mačkovom kamenu u Prvom svetskom ratu obeležena je danas parastosom poginulim srpskim junacima i polaganjem venaca na Spomen kosturnicu.

Vence i cveće na Spomen kosturnicu na Mačkovom kamenu položile su, povodom 95. godišnjice, predstavnici Ministarstva rada i socijalne politike, opština Ljubovija i Krupanj, kao i nekoliko republičkih, regionalnih i opštinskih organizacija za negovanje tradicija oslobodilačkih ratova od 1912. do 1918. godine.

Pomoćnik ministra za rad i socijalnu politiku Miro Čavaljuga govorio je o istorijskom i vojnom značenju bitke, a govore su održali i predsednici opština Ljubovija i Krupanj Miroslav Nenadović i Savo Dorić.

Bitka na Drini ili Drinska bitka predstavlja niz borbi koje su vodile snage Kraljevine Srbije sa ciljem da zaustave drugi pokušaj Austrougarske da prodre u Srbiju tokom 1914 godine.

Posle teških i krvavih rovovskih borbi srpska vojska je bila primorana na povlačenje usled manjka hrane, ratnog materijala, a pogotovo artiljerijske municije.

Povlačenje srpske vojske, povuklo je sa sobom i egzodus lokalnog stanovništva koje se bojalo novih masakra od strane austrougarske vojske. Okončavanjem bitke na Drini i prodorom Austrougara u Srbiju otpočele su operacije srpske vojske krajem 1914.godine čiji je najznačajniji deo Kolubarska bitka.

 

Ofanziva komandanta Poćoreka

Ofanziva je otpočela 6. septembra. Po cenu gubitka šest bataljona i tri topa, koji su iz jedne divizije Druge srpske armije u cilju demonstracije, prebačeni na levu obalu Save istočno od Mitrovice, Prva srpska armija uspela je da pređe Savu prema Kupinovu i da preduzme uspešnu ofanzivu u Sremu. Ali komandant austrijske Balkanske vojske Poćorek u cilju pariranja ofanzive srpske vojske u Sremu, preduzima 8. septembra snažnu ofanzivu na Drini i to: sa Petom armijom protiv Druge srpske armije, a sa Četvrtom armijom protiv Treće srpske armije.

Srpska Vrhovna komanda obustavlja napredovanje i uspešnu ofanzivu Prve armije u Sremu i prebacuje obe njene pešadijske divizije preko Valjeva ka Krupnju na ugroženo levo krilo Treće armije, a konjičku diviziju upućuje kao dodatno pojačanje Drugoj armiji, i ako je ova uspela da Petu austrijsku armiju zaustavi na obalama Drine.

Ofanziva austrijske Balkanske vojske je zaustavljena, ne samo upornim i krvavim borbama na frontu ojačane Treće i Druge armije, već i nastupanjem srpske Užičke vojske, uz sadejstvo sa Crnogorcima, ka Vlasenici i Sarajevu u pozadinu Šeste austrijske armije.

Nemajući snage da Srbe potisne na glavnom frontu, a sagledavši opasnost po desni bok i pozadinu svoje Šeste armije, Poćorek zahteva hitnu pomoć od Vrhovne Komande Celokupne austrijske vojske.

Posle poziva Poćoreka, austrijskim snagama stiže pojačanje iz unutrašnjosti Monarhije, i organizovana je, ne samo zaštita boka Šeste armije, već je srpska Užička vojska potisnuta natrag ka Višegradu. Austrijanci su, od trupa u Sremu, posle odstupanja Prve srpske armije, formirali Kombinovani Korpus, pod komandom generala Krausa i prebacili ga preko Save severno od Šapca, da napadne desni bok i pozadinu Druge srpske armije. Nastale su ogorčene borbe na dugačkom frontu: Šabac-Mitrovica-Lešnica-Loznica-Krupanj-Ljubovija-Bajina Bašta-Višegrad, koje su prešle u jednu dugotrajnu pozicionu-rovovsku bitku.

Za vreme borbe, kod srpske vojske se osetila velika iscrpljenost u ljudstvu i opremi, jer regruti još nisu bili spremni za ratna dejstva, a pomoć u opreme svake vrste, pogotovo u artiljeriskoj municiji, koja se očekivala svakog dana da preko Soluna stigne iz Francuske, nije pristizala.

Број коментара 2

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

среда, 24. април 2024.
9° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво