Vremeplov (03. jun 2014)

Prvi slovenski kongres u Pragu počeo na današnji dan 1848. godine. Slavni francuski kompozitor Žorž Bize preminuo je 3. juna 1875. Legendarni reditelj italijanskog filmskog neorealizma Roberto Roselini umro na današnji dan 1977. godine.

Na današnji dan 1848. godine počeo je Prvi slovenski kongres u Pragu. Taj prvi slovenski forum, koji je okupio više od 300 predstavnika, održan je pod parolom "Ideja slovenske uzajamnosti živi u umovima i srcima Slovena". Povod okupljanja bila je potreba za suprotstavljanjem pangermanizmu i mađarizaciji Slovena. Zato je u Manifestu sem podrške pravima Poljaka na stvaranje sopstvene države, sadržan i protest protiv sistematskog ponemčenja Slovena, naročito u Pruskoj i Saksoniji, a takođe i njihove mađarizacije u Mađarskom kraljevstvu. Izražena je, takođe, nada da će uskoro uslediti kraj ugnjetavanju Slovena i u Otomanskoj imperiji. U Manifestu evropskim narodima, usvojenom na kongresu koji je trajao od 3. do 12. juna, kaže se: "Sloveni zahtevaju samo slobodu za sebe, kao i za svakog drugog. Mi zahtevamo za sve Slovene bez izuzetka jednakost pred zakonom. Naša parola je sloboda, jednakost, bratstvo".

Slavni francuski kompozitor Žorž Bize preminuo je 3. juna 1875. godine. Potomak muzičke porodice, Žorž Bize je veoma rano pokazao izvanredne muzičke sposobnosti. Studirao je na Pariskom konzervatoriju i bio učenik Šarla Gunoa. Autor je opere "Karmen", remek - dela francuskog muzičkog realizma. Jedan je od najoriginalnijih i najsugestivnijih operskih kompozitora, čiji se stil odlikuje dramatskim oblikovanjem i tonskim slikanjem egzotičnih predela. Autor je opere "Lovci bisera", scenske muzike za "Arlezijanku" Alfonsa Dodea i "Simfonije u ce-duru".

Italijanski filmski i televizijski reditelj i scenarista Roberto Roselini umro je u Rimu na današnji dan 1977. godine. Jedan od tvoraca italijanskog neorealizma, Roselini je svoj prvi veliki film "Rim, otvoreni grad" snimio 1945. godine i postigao nezapamćeni uspeh. Svoju filmsku promociju u njemu je imala glumica Ana Manjani, a promovisan je i nov pravac u italijanskom filmu - neorealizam. Ovim umetničkim oblikom Roselini je pokrenuo novi talas filmova čak i u neprikosnovenom Holivudu. Sledio je film "Paisa", a zatim čitava serija ostvarenja, koja su potvrdila stvaralačke sposobnosti autora: "Ljubav", "Stromboli", "Evropa 51", "Spaljivanje Jovanke Orleanke", "Putovanje po Italiji", "Indija" i "General od Rovere", nagrađen venecijanskim "Zlatnim lavom". Poslednja njegova ostvarenja bila su "Italija godine prve" i "Mesija". Umro je samo nekoliko dana nakon što je predsedavao žiriju filmskog festivala u Kanu 1977. godine. Njemu u spomen, od 1978. godine se u San Remu održava filmski festival, a njegovim imenom nazvana je i filmska nagrada za progres filmske umetnosti, koju je 1989. godine dobio Emir Kusturica.

1657. - Umro Vilijam Harvi, engleski lekar, fiziolog (Folkeston, 01. 04. 1578 - London, 03. 06. 1657)

1837. - Predajom akreditiva Džordža Lojda Hodžesa, britanskog konzula u Srbiji zvanično počela istorija srpsko-britanskih odnosa

1843. - Rođen Kliment Arkadjevič Timirjazev, ruski botaničar (Petrograd, 03. 06. 1843 - Moskva, 26. 04. 1920)

1851. - Otvoreno beogradsko strelište

1886. - Rođen Kosta Novaković, oficir srpske vojske, političar i publicista, novinar i urednik "Radničkih novina", "Radnika" i "Borbe", jedan od prvaka Srpske socijaldemokratske partije, osnivač i član CK Komunističke partije Jugoslavije (Čačak, 03. 06. 1886 - SSSR, 19. 04. 1939)

1899. - Umro Johan Štraus - mlađi, austrijski kompozitor, violinista i dirigent (Beč, 25.10. 1825 - Beč, 03. 06. 1899)

1906. - Rođena Džozefina Beker, američka pevačica i igračica, ambasador UNICEF-a i borac protiv rasne diskriminacije (Sent Luis, 03. 06. 1906 - Pariz, 12. 04. 1975)

1922. - Rođen Batrić Jovanović, istoričar i publicista, narodni poslanik, urednik NIP "Borba", generalni direktor Uprave civilnog vazduhoplovstva SFRJ, ambasador Jugoslavije u UNESCO-u (Donja Morača, 03. 06. 1922 - 16. 02. 2011)

1924. - Umro Franc Kafka, češki književnik (Prag, 03. 07. 1883 - Kierling, 03. 06. 1924)

1925. - Rođen Toni Kertis (Bernard Švarc), američki filmski glumac (Njujork, 03. 06. 1925 - Henderson, 29. 09. 2010)

1926. - Rođen Alen Ginsberg, američki književnik (Njujork, 03. 06. 1926 - Njujork, 05. 04. 1997)

1927. - Rođen Buts Randolf, američki saksofonista (Kadiz, 03. 06. 1927 - Nešvil, 03. 07. 2007)

1930. - Rođen Kosta Bogdanović, vajar, istoričar umetnosti, likovni kritičar i teoretičar, kustos, muzejski savetnik i direktor Muzeja savremene umetnosti u Beogradu (Osijek kod Sarajeva, 03. 06. 1930 - Beograd, 09. 10. 2012)

1942. - Pomorska bitka kod Midveja između američke i japanske flote u Drugom svetskom ratu

1950. - Rođen Vladislav Kaćanski, pozorišni, filmski i TV glumac (Novi Sad, 03. 06. 1950 - Novi Sad, 15. 10. 2006)

1955. - Rođen Vladimir Blaževski, filmski i TV reditelj (Skoplje, 03. 06. 1955)

1963. - Rođena Anica Dobra, pozorišna, filmska i TV glumica (Beograd, 03. 06. 1963)

1964. - Umro Franc Emil Silanpe, finski književnik, nobelovac (Hamenkir, 16. 09. 1888 - Helsinki, 03. 06. 1964)

1965. - Američki astronaut Edvard Vajt iz vasionskog broda "Džemini IV" išetao u slobodni vasionski prostor

1968. - Počele studentske demonstracije u Beogradu

1980. - Umro Vasja Pirc, šahovski velemajstor (Idrija, 19. 12. 1907 - Ljubljana, 03. 06. 1980)

1982. - Rođena Jelena Išinbajeva, ruska atletičaka, skakačica s motkom (Volgograd, 03. 06. 1982)

1986. - Rođen Rafael Nadal, španski teniser (Manakor, 03. 06. 1986)

1989. - Umro Ruholah Homeini, iranski verski vođa, ajatolah (Homeini, 17. 05. 1902 - Teheran, 03. 06. 1989)

1990. - Umro Robert Nojs, američki inženjer, pionir digitalne revolucije, tvorac mikročipa, osnivač kompanije "Intel", dao ime "Silikonskoj dolini" (Barlington, 12. 12. 1927 - Ostin, 03. 06. 1990)

1993. - Umro Dragoljub Trailović, novinar (Prahovo, 03. 05. 1925 - Beograd, 03. 06. 1993)

1995. - Umro Dušan Bulajić, pozorišni i filmski glumac (Čačak, 06. 03. 1932 - Beograd, 03. 06. 1995)

2000. - Umro Hristo Georgijevski, književnik, profesor Filološkog fakulteta u Beogradu (Kumanovo, 24. 10. 1943 - Beograd, 03. 06. 2000)

2000. - Umro Andrej Frimerman, profesor i rektor Univerziteta "Braća Karić" u Beogradu (Beograd, 19. 04. 1932 - Beograd, 03. 06. 2000)

2001. - Umro Entoni Kvin, američki filmski glumac, dobitnik "Oskar"-a (Čihuahu, 21. 04. 1915 - Boston, 03. 06. 2001)

2006. - Skupština Crne Gore proglasila nezavisnost Republike Crne Gore

2009. - Umro Dejvid Karadin, američki filmski glumac (Holivud, 08. 12. 1936 - Bangkok, 03. 06. 2009)

2009. - Umrla Koko Tejlor (Kora Volton), američka bluz-pevačica (Memfis, 28. 09. 1928 - Čikago, 03. 06. 2009)

2010. - Umro Branislav Marković, akademski slikar (Knjaževac, 1948 - Beograd, 03. 06. 2010)

2011. - Umro Jane Parđovski, sudija Višeg suda u Beogradu, gitarista grupe "Džakarta" (04. 06. 1961 - Beograd, 03. 06. 2011)

2011. - Umrla profesor dr Gordana Iričanin, germanista, profesor Filološkog fakulteta u Beogradu (1937 - Beograd, 03. 06. 2011)

2011. - Umro Endrju Gold, američki pevač i tekstopisac (Burbenk, 02. 08. 1951 - Los Anđeles, 03. 06. 2011)

2011. - Umro dr Džek Kevorkjan, američki lekar, zagovornik eutanazije (Mičigen, 26. 05. 1928 - Detroit, 03. 06. 2011)

2011. - Umro Dobroslav Ćulafić Tora, političar i državnik, savezni sekretar za unutrašnje poslove (Andrijevica, 16. 01. 1926 - Podgorica, 03. 06. 2011)

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

субота, 20. април 2024.
6° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво