Читај ми!

Rehabilitovan akademik Radoslav M. Grujić

Sudski je rehabilitovan akademik i profesor Teološkog fakulteta u Beogradu Radoslav M. Grujić, koji je 1945. godine udaljen sa Univerziteta u Beogradu, lišen srpske nacionalne časti i stavljen na listu ratnih zločinaca.

Viši sud u Beogradu usvojio je zahtev za rehabilitaciju akademika i profesora Teološkog fakulteta Radoslava M. Grujića.

Sud je odredio da su ništave odluke suda Beogradskog univerziteta od 3. aprila 1945. godine kada je odlučeno da se doktor Radoslav M. Grujić, profesor Teološkog fakulteta, kazni udaljavanjem sa fakulteta, kao i Odbora IV naselja Narodnooslobodilačkog rejona od 1. septembra 1945. godine, kojom je lišen srpske nacionalne časti i stavljen na listu ratnih zločinaca.

Ništava je i odluka Državne komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača na osnovu kojih je Grujić kvalifikovan kao zločinac koji je radio na fašiziranju srpskog naroda, a Viši sud odlučio da se Radoslav M. Grujić smatra neosuđivanim.

Sud je utvrdio da je akademik bio žrtva iz političkih, verskih, nacionalnih i ideoloških razloga, navodi se u saopštenju.

Sud je takođe utvrdio i da je činjenica da je ovim odlukama prethodio postupak, ali da u njemu nije primenjeno načelo kontradiktornosti i neposrednosti, da nisu poštovana sva građanska prava, prava na odbranu, pravo na korišćenje pravnog leka, a što je sve učinjeno iz ideoloških i političkih razloga.

Radoslav M. Grujić bio je redovan profesor na Katedri za istoriju Srpske pravoslavne crkve na Bogoslovskom fakultetu Univerziteta u Beogradu i upravnik Muzeja Srpske pravoslavne crkve, kao i član Srpske akademije nauka i umetnosti, redovan član Matice srpske, hrvatske i slovenačke i počasni član Studentskog istorijskog društva u Beogradu.

Tokom Drugog svetskog rata bio je istaknuti aktivista u zbrinjavanju srpskih izbeglica iz ratnih područja, a njegova najznačajnija istorijska zasluga je spasavanje moštiju kneza Lazara, cara Dušana i despota Stevana Štiljanovića, kojima je pretila opasnost uništenja prilikom skrnavljenja manastira Ravanice, Jaska i Šišatovca 1943. godine.

Број коментара 6

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 23. април 2024.
10° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво