Status službenog lica, zaštita i obaveza

Sve učestaliji napadi na pojedince na radnom mestu, od vozača do lekara, aktuelizovali su njihov zahtev da im se pojača zaštita. Pojedine struke godinama se bore da dobiju status službenog lica, jer se nadaju da bi ih to dodatno zaštitilo.

Vozači gradskog prevoza poslednji u nizu pritisnuli su "panik taster" kao alarm državi. Kažu da su kamera u kabini i taster u pojedinim vozilima uticali da se smanji broj napada. Međutim, tehnika nije zaustavila nasilje. Vozači zato traže status koji će eliminisati strah od odlaska na posao.

Aleksandar Jokić iz Saobraćajnog sindikata GSP-a kaže da vozači očekuju da će dobijanje statusa službenog lica značiti oštrije kazne za napadače na saobraćajno osoblje.

"Samim tim ćemo, kad oni znaju da ih čeka oštra kaznena mera, preduprediti potencijalne verbalne ili fizičke napade na saobraćajno osoblje. Verujte mi da se plašimo, mi samo radimo naš posao, prevozimo Beograđane i nije nam svejedno da li će neko iz te grupe izvući nož ili napasti bejzbol palicom", kaže Jokić.

Za pravnike taj status je neopravdan jer se, tvrde, neosnovano poistovećuju profesije od javnog značaja sa službenim licima.

Izmenama u Krivičnom zakonu propisana je pojačana zaštita radnika na poslovima od javnog značaja, ali to ne znači da bi sve te struke mogle da dobiju novi status. Pravnici pojašnjavaju da ne samo što nema zemlje koja bi vozačima, novinarima i lekarima dala poseban status, već bi im se on, praktično, obio o glavu.

Profesor Pravnog fakulteta Milan Škulić kaže da je odnos jedan prema deset u korist onih normi koje opterećuju službeno lice. Ističe da je malo normi koje ta lica štite od nekih situacija, a mnogo više onih koje nameću posebne obaveze i odgovornost.

"Zloupotrebu službenog položaja može učiniti samo službeno lice. Ako bi taksista imao status službenog lica neki njegov nesavestan rad koji je sad na nivou disciplinskog prekršaja bi automatski postao krivično delo i time se postiže kontraefekat. Ne može da ga zaštiti, ali može time da ga optereti", objašnjava Škulić.

Osim vozača, novinara, lekara, ovaj status tražili su i prosvetni radnici i radnici EPS-a koji rade na isključenjima struje. Stručnjaci, međutim, podsećaju da se osećaj sigurnosti ne obezbeđuje sa vrha društvene lestvice.

Psiholog Prvoslav Plavšić podseća na poslovicu koja kaže da se jačina lanca meri prema najslabijoj karici. "Znači, ako običan građanin nije zaštićen, džabe štitimo one koji imaju službenu legitimaciju ili su naoružani", kaže Plavšić.

Ističe da je to pitanje potrebno posmatrati sasvim drugačije od onoga kako ga vidimo.

"Moramo da zaštitimo svakog građanina i na tome mora da se radi mnogo ozbiljnije nego što smo do sada radili", ističe Plavšić.

U prethodnoj godini zabeleženo je više od 50 napada na vozače, a svaki treći medicinski radnik, pokazuju istraživanja, doživeo je neku vrstu agresije na radnom mestu.