Zaostavština Zorana Đinđića

Proučavanje filozofskog opusa Zorana Đinđića zapostavljeno je na račun njegove političke misli, iako oni koji su pratili njegov filozofski razvoj smatraju da se upravo se u tim delima mogu naći mogući modeli rešenja za neke i danas aktuelne probleme Srbije, složili su se učesnici skupa o teorijskom i političkom nasleđu Zorana Đinđića. 

"Glavna stvar je da narod shvati da mi danas investiramo u budućnost, da imamo jedno društvo koje je vitalno, superiorno, ne zabada glavu u pesak, jer mi ulazimo u sve utakmice sa namerom da pobedimo", govorio je Zoran Đinđić.

Jedna utakmica prekinuta je pre deceniju. Danas se raspravlja o nasleđu premijera koji je želeo da smanji razmak između Srbije i sveta.

"Proteklo je 10 godina od ubistva Zorana Đinđića, za istoriju još možda još nedovoljno, ali za početak naučno utemeljenog istraživanja, jedna relativna distanca koja pruža mogućnost da se započne sa istraživanjen njegove teorijske, političke i etičke i antropološke zaostavštine", rekla je Ružica Đinđić.

"Subjektivnost i nasilje", "Jesen dijalektike", "Jugoslavija kao nedovršena država" su naslovi Đinđićevih dela, koja su objavljena u skromnim formama, neznatnim tiražima, bez mnogo odjeka. I danas se teško pronalaze.

Profesor Žarko Puhovski sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu Žarko Puhovski smatra da dela Zorana Đinđića ne treba ukoričavati.

"Da ne prođe kao Marks, Engels, Lenjin, Tito i svi ostali. Sve knjige koje se ukoriče završe loše, od Biblije pa nadalje", rekao je Puhovski.

Od rukopisa 17-godišnjeg gimnazijalca, pa do poslednjih zapisa u Narodnoj biblioteci, predstavljen je 4. tom edicije izabranih dela Đinđića.

"Njome mi samo nudimo osnovu za čitanje Zorana Đinđića, interpretaciju, njegovo tumačenje. Nudimo mladim ljudima jedan izvor inspiracije, jedne duboke vere u ideal u mogućnosti čoveka", rekla je istoričarka Latinka Perović.

U narednoj, petoj knjizi, biće objavljeni manji filozofski spisi srpskog premijera, čime će biti zaokružena edicija izabranih dela Zorana Đinđića.

Đinđić se više bavio narodom, nego institucijama

Na konferenciji "Teorijsko i političko nasleđe Zorana Đinđića", koju su organizovali Fond "Zoran Đinđić", Fakultet političkih nauka i Udruženje za političke nauke Srbije, okupio se niz uglednih filozofa i politikologa, koji su konstatovali da su osobine ličnosti Đinđića kao naučnika, spremnog da se upusti u veoma oštre polemike o gorućim filozofskim problemima u vreme sumraka Jugoslavije i marksističke ideologije, bile otelotvorene u Đinđiću političaru.

O Đinđićevim filozofskim spisima, posebno o studijama "Jesen dijalektike", "Subjektivnost i nasilje" i "Jugoslavija kao nedovršena država", govorili su profesori Latinka Perović, Žarko Puhovski, Novica Milić i Aleksandar Molnar.

O opasnosti prebiranja po Đinđićevom filozofskom opusu kako bi se rekonstruisale njegove političke motivacije, govorio je profesor Puhovski, koji je istakao da je nemoguće njegovo političko delovanje pred kraj života povezivati sa ranim filozofskim radovima, ali da to ne umanjuje njihov značaj.

"Jugoslavija nije bila samo nedovršena država, već i nedovršiva tvorevina, i Zoran je, na žalost, to i svojom smrću morao dokazati", rekao je Puhovski.

Istoričarka Latinka Perović smatra da politička praksa za Zorana Đinđića nije bila samo primenjena teorija, ali da su njegovi tekstovi o politici bili okvir za njegovu političku praksu, jer su proistekli iz temeljnog pročavanja istorije Srbije i njenih kostanti, a opsesivno pitanje koje je postavljao bilo je: da li srpski politički supstrat može da se menja.

Profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Alekandar Molnar je rekao da se Đinđić više bavio samim narodom, nego institucijama, jer je smatrao da je upravu u narodu i uzrok, i rešenje svih problema.

Molnar je podsetio da je Đinđić smatrao da je Srbija "izgubila 20. vek", ali bi 21. vek mogao da postane vek njenih postignuća, u kojem bi mogla da postane moderna država srećnih ljudi.