Teže do penzije

U novoj godini počeli su da važe oštriji uslovi za odlazak u penziju. Iako se penzijski zakon ne menja, svakog 1. januara na snagu stupaju nove odredbe. Ovoga puta najznačajnija izmena tiče se produženja radnog staža za žene. Kad je reč o godinama života, žene u penziju i dalje odlaze u šezdesetoj, a muškarci u 65. godini, uz neophodnih 15 godina staža.

Ove godine, za penzionisanje sa punim stažom, ženama je potrebno 35 godina i 4 meseca rada. Povećava se i minimalna starost, pa muškarci, bez obzira na staž, u penziju neće moći pre 54. godine, dok žene mogu sa 53 godine i četiri meseca.

Za po četiri meseca povećava se i starosna granica za supružnike koji preuzimaju porodične penzije. Zaposleni sa beneficiranim stažom u penziju mogu posle 21 godine rada, ako su 11 proveli na beneficiranim poslovima.

Prema važećem zakonu, uslovi penzionisanja pooštravaju se postepeno.

U nekim slučajevima, to će trajati sve do 2023. godine kada ne bi trebalo da imamo penzionere mlađe od 58 godina. Pun staž za žene biće 38 godina, dok za muškarce ostaje sadšnjih 40 godina staža.

Žene su rekorderi penzijske reforme, pa su do 2001. godine u starosnu penzuju odlazile u 55. godini, a sa 60 godina. Trend je da sve više ljudi u penziju odlazi sa punim stažom.

"Prateći statistiku od 2008. godine, od kako funkcionišemo kao zajednički fond za sve tri kategorije osiguranika, broj korisnika penzija sve manje se povećava iz godine u godinu", navodi iz Fonda PIO Branislav Rašić.

Da reforma daje rezultate saglasni su i oni koji su je započeli.

"Mislim da su najkrupnije promene iza nas i da će promena biti i dalje, ali da one neće biti toliko značajne", rekla je bivša ministarka za rad i socijalna pitanja Gordana Matković.

Pošto je prostora za pooštravanje uslova penzionisanja sve manje, stručnjaci jedini lek za ozdravljenje penzijskog sistema vide u privrednom oporavku, koji se ne može bazirati samo na rastu finasijskog sektora.

"Samo revitalizacija industrije, privrede, saobraćaja, poljoprivrede, i drugih sektora koji stvaraju rast može nam omogućiti boljitak kako u životnom standardu tako i u penzijskom sistemu i uopšte finasiranju svih segmenata javne potrošnje", naglasio je ekonomista Zoran Popov.

Broj zaposlenih i penzionera približan je, zato ni potpuna naplata doprinosa ne bi obezbedila novac za penzije. Mesečno je potrebno više od 46 milijardi dinara, a polovina tog novca stiže iz budžetske kase.