Читај ми!

Vremeplov (4. jul 2012)

Na današnji dan 1900. godine rođen legendarni američki pevač i džez trubač Luis Armstrong. Politbiro CK SKJ 4. jula 1941. godine doneo odluku o dizanju ustanka u Drugom svetskom ratu.

Legendarni američki pevač i džez trubač Luis Daniel Armstrong rođen je u Nju Orleansu 4. jula 1900. godine. "Sačmo" ili "Paps", kako je kasnije nazvan, počeo je da se bavi muzikom svirajući trubu na parobrodima, u barovima, a zatim u ansamblu Kida Orija. Na poziv Džoa Kinga Olivera stigao je 1922. godine iz rodnog Nju Orleansa u Čikago. Bio je to početak zlatne ere džeza. Istoričari džeza navode da je u Čikagu prosto "oduvao" svoje kolege, ali i publiku koja je dolazila da ga čuje. Godine 1925. prešao je u Njujork, u orkestar Flečera Hendersona, a zatim sledi ulazak u studio. Snima ploče sa orkestrom Hendersona, Klarensa Vilijemsa, sa pevačicama Besi Smit i Ma Rejni... Sačmo postaje svetski poznati muzičar. Od kreolskog džeza i diksilenda koji su se svirali na američkom jugu, Armstrong je stvorio autentični muzički izraz koji i danas važi za jedan od najznačajnijih doprinosa američke kulture svetskoj muzičkoj riznici. Pevao je i svirao sa Bingom Krozbijem, Frenkom Sinatrom, Elom Ficdžerald,  Djukom Elingtonom, Leonardom Bernštajnom... Godine 1944. izabran je za najboljeg džez - muzičara na svetu i tada je priredio prvi džez koncert u Metropolitenu. Armstrong je nastupao i u Beogradu. Aprila 1959. godine održao je dva veličanstvena koncerta u Domu sindikata, koje je direktno prenosila Radio-televizija Beograd.

Na današnji dan 1941. godine Politbiro Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije doneo odluku o dizanju ustanka protiv okupatora u Drugom svetskom ratu. Datum je 26. aprila 1956. godine proglašen za državni praznik Dan borca, koji se proslavljao u čitavoj zemlji. Obeležavao se do 2001. godine, kada je ukinut odlukom Vlade Srbije.

1776. - U Filadelfiji objavljena Deklaracija nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država

1804. - Rođen Natanijel Hotorn, američki književnik (Salem, 04. 07. 1804 - Plimut, 19. 05. 1864)

1807. - Rođen Đuzepe Garibaldi, italijanski revolucionar, vođa oslobodilačkog  pokreta za ujedinjenje Italije (Nica, 04. 07. 1807 - Kaprera, 02. 06. 1882)

1826. - Umro Tomas Džeferson, američki pravnik, političar i državnik, predsednik SAD (Šedvel, 13. 04. 1743 - Montičelo, 04. 07. 1826)

1831. - Umro Džejms Monro, američki političar i  državnik, predsednik SAD (Monro Krik, 28. 04. 1758 - Njujork, 04. 07. 1831)

1845. - Uveden javni gradski saobraćaj u Novom Sadu

1848. - Umro Fransoa Rene de Šatobrijan, francuski književnik i diplomata (Sen - Malo, 04. 09. 1768 - Pariz, 04. 07. 1848)

1853. - Rođen Petar Bojović, vojvoda Srpske vojske (Mišićevo, 04. 07. 1853 - Beograd, 20. 01. 1945)

1855. - Rođen Vlaho Bukovac, slikar (Cavtat, 04. 07. 1855 - Prag, 23. 04. 1922)

1887. - Rođen Kosta Todorović, lekar, profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu, predsednik Srpskog lekarskog društva, akademik (Beograd, 04. 07. 1887 - Beograd, 19. 09. 1975)

1927. - Rođena Đina Lolobriđida, italijanska filmska glumica (Subjak, 04. 07. 1927)

1934. - Umrla Marija Sklodovska Kiri, francuski fizičar i hemičar, akademik, nobelovac (Varšava, 07. 11. 1867 - Savoja, 04. 07. 1934)

1940. - Rođen Filip David, književnik, urednik RTS-a, profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu (Kragujevac, 04. 07. 1940)

1972. - Severna i Južna Koreja ugovorom se odrekle upotrebe sile u rešavanju sporova i složile da rade na ponovnom ujedinjenju Koreje mirnim putem

1976. - Izraelski komandosi upali su na aerodrom Entebe u Ugandi i oslobodili 102 taoca iz francuskog putničkog aviona koji su oteli palestinski teroristi

1994. - Predsednik Francuske Fransoa Miteran, kao prvi strani državnik, govorio u parlamentu Južne Afrike oformljenom posle ukidanja aparthejda

1995. - Umro Arsen Diklić, književnik, filmski i TV scenarista (Staro Selo, 14. 11. 1922 - Beograd, 04. 07. 1995)

1997. - Umro Miguel Najdorf, argentinski šahista (Varšava, 15. 04. 1910 - Malaga, 04. 07. 1997)

2002. - Umro Aleksandar Karakušević - Klas, karikaturista, novinar i  slikar - grafičar (Skoplje, 17. 11. 1928 - Beograd, 04. 07. 2002)

2004. - Umro Andrijan Nikolajev, ruski kosmonaut, heroj Sovjetskog Saveza (Šoršeli, 05. 09. 1929  - Čeboksara, 04. 07. 2004)

2011. - Umro Oto fon Habsburg, najstariji sin poslednjeg austrougarskog cara (Poking, 20. 11. 1912 - Poking, 04. 07. 2011)

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 19. септембар 2024.
21° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи