petak, 18. apr 2014. | Izaberite pismo: Ћирилица



 

Naslovna > Vesti > Društvo > Čija je Šarengradska ada?

nedelja, 07. feb 2010, 17:07 -> 15:29

Čija je Šarengradska ada?

Srbija i Hrvatska, pored ostalih problema, još nisu rešile pitanje granice na Dunavu. Koplja se najviše lome oko Šarengradske ade, ostrva na toj reci, koje se prostire na oko 900 hektara.

Gotovo dve decenije od raspada SFRJ nije bilo dovoljno novonastalim državama da se u potpunosti slože gde su granice između njih. I dalje ima spornih tačaka, pa tako Srbija i Hrvatska, pored ostalih problema, još nisu rešile pitanje granice na Dunavu.

Izjave Slobodana Stojnovića i Pere Čorića

Koplja se najviše lome oko Šarengradske ade, ostrva na toj reci, koje se prostire na oko 900 hektara. Zadire u Vojvodinu, a Hrvatska je smatra svojom, između ostalog i zato što je Šarengrad hrvatski.

Retko ko će se, i sa hrvatske i sa srpske strane, danas odlučiti da ide do Šarengrandske ade. Osim šume i nešto divljači koje još ima, ostrvce izgleda kao napušteno i niko više od njega ne živi. Pre rata mnogi Šarengrađani tamo su vodili konje i stoku na ispašu, išli u ribolov.

Više od 50 odsto meštana Šarengrada živelo je od Ade, kako kroz stočarstvo, tako kroz riblje carstvo. Za Adu su vezani i meštani srpskog sela Mladenova, kod Bačke Palanke.

Mirko Kovačević godinama je tamo radio kao lovočuvar. On kaže da je to "ogromni kapital pod vedrim nebom bez ključa i katanca".

Problem čija je Ada pravi to što se ona nalazi između starog i novog Dunava. Ključ spora Srbije i Hrvtaske jeste pitanje koji tok Dunava je granica. Stari tok pravio je veliki meandar koji onemogućava plovidbu, tako da je još u 19. veku prokopan novi kanal koji je godinama ispravljao reku.

Prirodna granica 

Za zvanični Beograd ne postoji dilema prirodna granica je sredina plovnog Dunava, što ostrvo ostavlja u Srbiji.

"Pri razgraničenju, obično i uvek se traže neke prirodne granice, a prirodna granica je reka, a tok odnosno matica reka je uvek bila granica između nekih država ili nečeg što se razgraničava", kaže Slobodan Stojnović iz Vojne ustanove "Karađorđevo".

Hrvatska se, međutim, poziva na zemljišne knjige koje, kažu, jasno ukazuju na to da je cela Ada njihova.

Gradonačelnik Iloka Miroslav Janić tvrdi da da to područje Iloka, oduvek bilo u sastavu Hrvatske.

"Ada je prokopana 1892. godine za vreme Austrougarske. Celi je rt je oduvek je pripadao desnoj obali Dunava", kaže Pero Ćorić iz Šarengrada.

"U vreme Austrougarske nije bilo Hrvatske, bila je Austrougarska, bila je jedna država i ne znam zašto se neko upošte poziva na te karte", kaže Stojnović.

I dok međudržavna mešovita komisija ne pronađe zajednički jezik da bi raspetljala ovaj Gordijev čvor, građani sa obe strane reke se razumeju i na srpskom i hrvatskom jeziku. Nije bilo nikakvih incidenata.

Dobra strana priče je i to što susedne opštine iz obe države rade na tome da ih Dunav spaja, pa tako već imaju i neke zajedničke planove i projekte kojima konkurišu za sredstva iz fondova EU.

Pitanje čija je Šarengradska ada čini se, danas nije teko veliki problem koliko bi mogao biti. Svi se slažu da u interesu i Srbije i Hrvatske da pitanje međudržavne granice što pre reše, kako ovaj spor ne bi bio nova prepreka na putu evrointegracija obe zemlje.

1
komentari broj komentara 28 | cwpošalji komentar
(petak, 09. dec 2011, 08:56)
braša [neregistrovani]
opošalji odgovor

samo istina donosi mir

Šarengradska ada je uvijek pripadala katastarskoj čestici Šarengrad.A kao što je Šarengrad u Hrvatskoj ,pitam Vas onda čiji je to teritorij? Nevalja svojatat ono što nije tvoje,jer to se kasnije obije o glavu. Zato budimo realni, jer samo istina donosi mir i dobrosusjedske odnose.

1
(ponedeljak, 29. avg 2011, 15:01)
Vasilije [neregistrovani]
opošalji odgovor

nedamo adu

Kad su nam Albanci uzeli Kosovo i Metohiju mi moramo da uzmemo Šarengradsku adu .Moramo da je prekrstimo u Karađorđevska ada. Nesmemo da puštamo jer svaki dan samo neko otkida teritorij,pa bi se moglo dogodit da nam i Vojvodina ode od Srbije.

1
(sreda, 10. feb 2010, 19:09)
Šarengrađanin [neregistrovani]
opošalji odgovor

Nastavak

Nadzor po sredini Dunava

Prema zaključcima Badinterove komisije, 908 hektara teritorija na desnoj obali Dunava pripada SR Srbiji, odnosno tadasnjoj SAP Vojvodini, te 11.500 hektara na lijevoj obali Dunava katastarski pripadaju Republici Hrvatskoj. Hrvatska Granična policija jos uvijek ne obavlja nadzor na tom dijelu teritorija, što uključuje Vukovarsku i Šarengradsku adu te dijelove Baranje, odnosno Kopačkog rita, jer je Erdutskim sporazumom (potpisanim 12. studenog 1995.) dogovoreno da će se nadzor državne granice na rijeci Dunav obavljati sredinom plovnog puta poradi izbjegavanja incidenata s Vojskom SR Jugoslavije. Kako policija to službeno kaže - granica se nadzire po aproksimativnoj crti plovnog puta, dakle po približno, odoka i otprilike određenoj crti jer u prirodnim mijenama Dunav često mijenja svoj tok. Mještani Šarengrada, a nedavno i Baranjci, potpisali su peticiju za povrat Šarengradske ade za koju su vezani još od kraja 19. stoljeća, odnosno hrvatskih katastarskih čestica koje su sada nedostupne. Pod nadzorom SRJ je više tisuća hektara šuma, oranica i pašnjaka. Samo na Šarengradskoj adi prije rata mještani su držali više stotina goveda i konja, nekoliko tisuća svinja, a od ribolova u prirodnim ribnjacima živjelo je četrdesetak dunavskih alasa. Ne mali izvor prihoda bilježile su i baranjske općine od lovnog turizma.

1
(sreda, 10. feb 2010, 19:05)
Šarengrađanin [neregistrovani]
opošalji odgovor

Granica

Hrvatske granice uopće, a posebice prema SR Jugoslaviji imaju svoju dugu povijesnu uvjetovanost i povijesni razvoj, a pokojni prof. dr. Ljubo Boban dijeli ih u dva sektora. Prvi sektor obuhvaća dio granice od ušća Drave u Dunav, nizvodno, a to je i prije dolaska Turaka bila hrvatsko-ugarska granica. Požarevačkim (1718.) i Beogradskim (1739.) mirom granica se ustalila na Dunavu i Savi, do njezina ušća u Dunav. Drugim riječima u hrvatski državni prostor ušao je Srijem, do zaključno sa Zemunom. Kod podjele na banovine mnogo se manipuliralo tim prostorom.
U prijelaznom razdoblju, u Drugom svjetskom ratu, u okviru NDH, uspostavljena je granica kakva je bila do 1918. godine, također zaključno sa Zemunom. Pitanje državnog razgraničenja nametnulo se na kraju rata, kada su se federalne jedinice počele konačno i teritorijalno definirati. Radi razgraničenja između Hrvatske i Vojvodine (Srbije) osnovana je tzv. Đilasova komisija, s predstavnicima Hrvatske i Vojvodine. Komisija je predložila da linija razgranicenja budu Ilok i Šid u Vojvodini, no stanovništvo Iloka očitovalo se za uključenje u Hrvatsku. Takvo razgraničenje zakonski je fiksirano (Skupština Srbije) Zakonom o ustanovljenju i ustrojstvu Autonomne pokrajine Vojvodine od 1. rujna 1945. godine.

Drugi sektor obuhvaća granice prema Srbiji (Vojvodini) na Dunavu. Ta je granica nastala 1945. kada je po prijedlogu iste, Đilasove komisije, Baranja usla u sastav Hrvatske. Komisija je konstatirala da se u Bačkoj nalazi značajan broj Hrvata, kao npr. kotar Subotica, ali je tvrdila da je to područje teško izdvojiti i priključiti Hrvatskoj. Regularnim saveznim i republičkim aktima granica je definirana.
Nakon razdruživanja iz SFRJ, granice bivših jugoslavenskih republika utvrđene su na način i po regulama vazećeg ustavnog sustava koji im daje ustavno državnopravni legalitet. U prvom saveznom Ustavu jugoslavenske države 1946. godine sadržana je odredba (cl.12.) da razgraničenje među republikama odobrava savezni parlament, te da se promjena granice pojedine republike može izvršiti samo uz njezin prostanak. Takva je odredba ušla u ustave svih republika, važila u svim ustavnim promjenama i bila fiksirana u posljednjem Ustavu iz 1974. godine. Treba dodati i to da u međunarodnom pravu prevladava gledište da granice federalnih jedinica, kada se one izdvajaju iz savezne države, postaju državne granice.
Na temelju prethodnih činjenica skup ustavnih stručnjaka europskih zemalja pod vodstvom francuskog ustavnog pravnika Badintera, donio je arbitražni zaključak da su granice bivših jugoslavenskih republika, nakon njihova izdvajanja iz bivše Jugoslavije - državne granice! Tako su državne granice Republike Hrvatske ujedno i njezine međunarodno priznate granice.
Znači Šarengradska Ada,Mohovska Ada i otok Hagel su u sastavu RH.

1
(ponedeljak, 08. feb 2010, 11:31)
Milovan [neregistrovani]
opošalji odgovor

Šarengrad

Ime ade jeste po Šarengradu kao najbližem većem naselju ali to ne znači ništa. Ja znam i za mesto Srpske Moravice u Gorskom Kotaru (kojem zakidoše i to "Srpske" u imenu), Ruski Krstur u Vojvodini a i druga mesta sa nacionalnim predznakom pa ni jedno nije eksteritorijalno. A i Beli Manastir nikada se nije zvao Bijeli Samostan pa ipak je u Hrvatskoj.

1
(ponedeljak, 08. feb 2010, 10:36)
Milos [neregistrovani]
opošalji odgovor

Polovina reke je granica

Polovina reke je granica a plus to su cuvene Avnojevske granice na koji su se tako rado pozivala nasa bivsa braca iz bivse SFRJ a sada kada im ne odgovara traze izmenu granice.A sta da kazemo za Baranju koja nikada nije bila hrvatska a komunista Milovan Djilas je olako poklonio Hrvatskoj.Da ne pominjemo da se svaki kvadratni metar Hrvatske moze staviti pod sumnju kao naslednice bivse NDH i naslednice Jasenovca.

1
(ponedeljak, 08. feb 2010, 10:35)
Milan [neregistrovani]
opošalji odgovor

Prva granica

Pa prva granica je nastala 1868. Mađarsko-hrvatskom nagodbom između Mađarske kao drugog suverenog dela Austrougarske monarhije i njenog administrativnog dela Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije (koja je umesto lralja imala bana). Ali ta prva granica je išla Dunavom do Beograda i uz Savu tako da je ceo Srem pripadao mađarskoj unutrašnjoj autonomnoj provinciji Hrvatskoj (kojoj Srem inače nikada u istoriji nije pripadao). Srbiju svakako ne mogu da obavezuju dogovori Mađarske sa njenom administrativnom jedinicom na prostoru gde Mađarska više nije suverena 90 godina. Postavlja se pitanje status ostrva u SFRJ. Do ustava iz 1974. SFRJ je bila jedinstvena državna teritorija sa republikama kao federalnim jedinicama, od 1974. republike su bile države - članice Federacije. Drugim rečima izvršeno je razbijanje države i konfederalizacija pod parolom jugoslovenskih komunista o "odumiranju države" a zapravo pripreman teren za ono što se desilo početkom 1990-tih. Ne bi me čudilo, s obzirom na brljavost i nemarnost ondašnjih komunističkih rukovodstava (pogotovo srpskog) da ova ada nije bila ni u jednom katastru (presedan sličan onom vezan za Ada Kale 1913.) ili da ga je bilo u oba katastra. Komunisti su ostavili niz nerešenih unutrašnjih graničnih pitanja jer njih to nije u suštini ni interesovalo. Tako su još 1980-tih vođeni sporovi između Hrvatske i BiH u području Posušja, a "ofrlje" povlačena granica javlja se između Slovenije i Hrvatske ali i Hrvatske i Crne Gore. Interesantno, najviše graničnih problema ima Hrvatska i to sa svim susedima iz nekadašnje SFRJ. Iz toga se vidi da je njihovo komunističko rukovodstvo gledalo kako da zahvati što više od onoga što im ranije nije pripadalo.

1
(ponedeljak, 08. feb 2010, 08:30)
dufko [neregistrovani]
opošalji odgovor

zna se

Ukoliko je reka granica onda matica te reke linija razgraničavanja. I tu nema šta da se polemiše, jer se reka stalno pomera te bi se i granica stalno pomerala. A naše komšije bi trebale da imaju na umu da se odrede - ili im nije ništa drago iz SFRJ ili jeste a ne ovako - kad su njihove granice u pitanju, onda se drže AVNOJ-a k'o pijan plota a kad su od neke druge države iz SFRJ onda se ne mora držati AVNOJ-a niko ...

1
(ponedeljak, 08. feb 2010, 04:40)
anonymous [neregistrovani]
opošalji odgovor

Acim

Sve avnojevske granice treba preispitati jer su ih napravili komunisti ne pitajuci stanovnistvo za misljenje, dakle nedemokratski.

1
(ponedeljak, 08. feb 2010, 03:36)
anonymous [neregistrovani]
opošalji odgovor

Opasno

1. sv. rat je zavrsen odavno. Budimo zajedno u Evropi.

1
1