utorak, 04. avg 2009, 06:45 -> 19:30
Četrnaest godina od "Oluje"
Danas se navršava 14 godina od početka vojne akcije "Oluja", u kojoj je proterano više od 200.000 Srba iz Hrvatske, zbog čega se ta akcija ubraja u jedno od najsurovijih etničkih čišćenja na području bivše SFRJ. Više od 1.000 krajiških Srba i dalje se vodi kao nestalo. Parastosu stradalim Srbima, održanom u crkvi svetog Marka u Beogradu, prisustvovao predsednik Boris Tadić.
Pre 14 godina, 4. avgusta, 200.000 vojnika i policajaca iz sastava oružanih snaga Republike Hrvatske i Hrvatskog vijeća odbrane iz Bosne, pod vrhovnim zapovedništvom Franje Tuđmana, napalo je, uz sadejstvo bošnjačke armije i prećutnu podršku vodećih sila Zapada, zaštićene zone Ujedinjenih nacija u severnoj Dalmaciji, Lici, Kordunu i Baniji.
Parasatosu održanom u beogradskoj Crkvi svetog Marka, služenom povodom stradanja srpskog naroda u Hrvatskoj, prisustvovao je predsednik Srbije Boris Tadić.
Prisutnima se obratio episkop banatski Nikanor, molitvu je predvodio vikar patrijarha Pavla episkop hvostanski Atanasije, a u ime Sinoda Srpske pravoslavne crkve episkop zahumsko - hercegovački Grigorije.
Predsednik Srbije Boris Tadić razgovarao je juče sa delegacijom Udruženja porodica nestalih i poginulih u Hrvatskoj, koju je predvodio predsednik Udruženja Čedomir Marić.
Predstavnici Udruženja obavestili su predsednika Srbije o problemima sa kojima se porodice nestalih i poginulih suočavaju i istakli da nisu zadovoljni što proces ekshumacije i identifikacije žrtava teče sporo.
Prema njihovim podacima, oko 2.230 osoba srpske nacionalnosti smatra se kao nestalim u Hrvatskoj.
Dokumentaciono-informativni centar "Veritas", povodom godišnjice "Oluje", saopštava da se još 1.109 Srba vodi kao nestalo u toj akciji.
Veritas je naveo da je "od ukupnog broja žrtava do sada rešena sudbina 813 ljudi, a da se na evidenciji nestalih vodi još 1.109, osoba, od čega 756 civila, od kojih su 364 žene".
"Hrvatska bez valjanog razloga izbegava ekshumacije poznatih mesta ukopa" srpskih žrtava u "Oluji", a "bez pravog razloga oteže i sa identifikacijom više od 250 ekshumiranih posmrtnih ostataka", saopštava Veritas.
Direktor "Veritasa" Savo Štrbac rekao je da su krajiški Srbi 14 godina posle progona iz Hrvatske i akcije "Oluja" i dalje prognanici, beskućnici, apatridi i iseljenici opterećeni epitetima agresora i ratnih zločinaca.
"I dalje postavljamo pitanja kako možemo biti agresori u državi u kojoj smo bili kostitutivni narod i kako možemo biti zločinci kada su nas preko jedan odsto pobili, preko dve trećine prognali i uništili nam svu privatnu imovinu i sve istorijske, kulturne i duhovne spomenike", rekao je Štrbac.
Dan kasnije, 5. avgusta hrvatska vojska je ušla u gotovo potpuno napušten i prethodno žestoko granatiran Knin, u kojem je pre "Oluje" živelo više od 90 odsto Srba.
Za samo nekoliko dana slomljen je otpor Srpske vojske Krajine koja je brojala oko 30.000 vojnika.
Narod Republike Srpske Krajine, preko 200.000 ljudi, nateran je na bezglavo povlačenje u pravcu Srbije i Republike Srpske pri čemu su izbegličke kolone bile pod dejstvom hrvatske artiljerije i vojnog vazduhoplovstva.
Oni koji su ostali, a reč je o civilima, uglavnom starijim i nemoćnim osobama, bili su izloženi teroru i nakon formalnog završetka operacije "Oluja" 7. avgusta.
Tadašnji komandnat civilne policije mirovnih snaga UN za područje Knina, general Alan Goran, na kraju svoje misije napisao je u izveštaju da je policija UN na tom području, nakon dolaska hrvatskih snaga, pronašla 128 ubijenih srpskih civila i 73 odsto uništenih kuća.
Prema podacima Dokumentaciono-informativnog centra "Veritas" u akciji hrvatske vojske nestalo je blizu 2.000 osoba, dok je Hrvatski hesinški odbor saopštio da je u toku operacije "Oluja" ubijeno 670 civila.
Za zločine počinjene u "Oluji" tužilaštvo Haškog tribunala optužilo je trojicu hrvatskih vojnih i policijskih generala, od kojih je najpoznatiji Ante Gotovina.
Dan kada je počela operacija "Oluja", Hrvatska obeležava kao državni praznik, dok isti datum raseljeni Srbi posvećuju sećanju na svoje stradale sunarodnike.
Hrvatska je, inače, krajem juna 1998. usvojila Plan za povratak izbeglica i prihvatila principe na kojima je insistirala međunarodna zajendica, posebno UNHCR.
Reagovanja političkih stranaka
Zamenik predsednika Srpske napredne stranke Aleksandar Vučić ocenio je da srpski državnici "moraju da shvate da je neophodno neuporedivo odgovornije i ozbiljnije ponašanje, i da je smešno da Hrvatska ima više od 200 predstavništava svojih firmi u Srbiji, a Srbija samo šest na teritoriji Hrvatske".
Nova Srbija zatražila je od države Srbije da energičnijim postupcima, predlozima i akcijama zatraži od međunarodne zajednice da Hrvatska stvori uslove za povratak Srba.
Predsednik Demokratske stranke Srbije Vojislav Koštunica rekao je da srpski narod danas odaje poštu nevinim žrtvama, i opominje na strašan zločin etničkog čišćenja Srba Krajišnika, koji su surovo ubijani i proterani sa svojih vekovnih ognjišta.
Srpska radikalna stranka poručuje da je Oluja bila etničko čišćenje, iako je teritorija nekadašnje Republike Srpske Krajine bila pod zaštitom Ujedinjenih nacija.
Planirano etničko čišćenje
Takozvani "brionski transkripti" sa sastanka hrvatskog predsednika Tuđmana sa vojnim i državnim rukovodstvom, uoči "Oluje", otkrivaju detalje plana oružanog napada na područje Krajine. Ostala je upečatljiva Tuđmanova rečenica "da Srbe treba udariti tako snažno da nestanu".
Verodostojnost transkripta je potvrđena, a na osnovu njih, Haško tužilaštvo je u proširenoj optužnici protiv hrvatskih generala Čermeka i Markača, optužilo "brojne imenovane i neimenovane, vojne i državne dužnosnike" za krivično delo zločinačkog udruživanja s ciljem "prisilnog i trajnog eliminisanja srpskog stanovništva iz regiona Krajina".
Koncept rešenja takozvanog srpskog pitanja u Hrvatskoj, Franjo Tuđman davno je opisao u svojoj knjizi "Bespuća povijesne zbiljnosti" u kojoj objašnjava da "nasilne pa i genocidne promjene dovode do etničke homogenizacije pojedinih naroda, do većeg sklada nacionalnog sastava pučanstva i državnih granica pojedinih zemalja, pa to može imati pozitivne učinke na kretanja u budućnosti, u smislu smanjivanja razloga za nova nasilja i povod za nove sukobe i međunarodne potrese".
Tuđman je progon Srba nakon "Oluje", kojim je po njegovom mišljenju završeno etničko čišćenje prostora bivše Republike Srpske Krajine, cinično je opisao u govoru na otvaranju Ratne škole "Ban Josip Jelačić" u Zagrebu 14. decembra 1998. godine:
"Srpsko smo pitanje, dakle riješili, neće više biti 12 posto Srba ili 9 posto Jugoslavena, kao što ih je bilo. A hoće li ih biti tri ili pet posto, to ne znači ugrožavanje hrvatske države", rekao je tada Tuđman.
