Slovenci za arbitražu

Prema preliminarnim rezultatima slovenačkog referenduma, za arbitražni sporazum o granici sa Hrvatskom glasalo 51,48 odsto građana. Zvanični rezultati biće saopšteni 29. juna.

Građani Slovenije izjašnjavali su se na referendumu o tome da li će se spor sa Hrvatskom u vezi sa zajedničkom granicom rešavati međunarodnom arbitražom, kako je utvrđeno sporazumom koji su dve zemlje potpisale, početkom novembra 2009. godine.

Prema nezvaničnim rezultatima, za arbitražni sporazum o granici sa Hrvatskom glasalo 51,48 odsto građana, a protiv je bilo 48,52 odsto.

Slovenački premijer Borut Pahor bio je zadovoljan nakon objavljivanja prvih rezultata.

"Postigli smo dobar rezultat imajući u vidu želju vladajuće koalicije da sporazum dobije podršku građana", naveo je Pahor.

Premijer je, kako prenosi agencija STA, istakao i da je zadovoljan velikim odzivom građana i da je referendum bio u potpunosti legitiman.

Prema prvim preliminarnim rezultatima, na birališta je izašlo 42,28 odsto od 1,7 miliona birača.

Lider opozije Janez Janša ocenio je, međutim, da je odziv manje od polovine birača dokaz nepoveranja građana prema sporazumu i prema aktuelnoj slovenačkoj politici.

Janša je rekao i da njegova Slovenačka demokratska stranka, najveća partije opozicije, neće glasati za ratifikaciju pristupa Hrvatske EU "dok ne vidimo kakva će biti presuda arbitražnog suda".

Rezultat važeći bez obzira na odziv 

Glasalo se na ukupno 3.380 biračkih mesta širom Slovenije, a slovenački državljani mogli su da se izjasne i u 34 diplomatske misije u inostranstvu.

Slovenački glasači odgovarali su na pitanje "Da li ste za to da se prihvati zakon o ratifikaciji arbitražnog sporazuma između vlade Republike Slovenije i vlade Republike Hrvatske, koji je Državni zbor usvojio na sednici od 19. aprila 2010.godine?".

Rezultat referenduma biće važeći bez obzira na odziv birača, pošto se odluka donosi natpolovičnom većinom od broja onih koji su glasali.

Iako je sporazum već dobio "zeleno svetlo" u parlamentu, vladajuće i opozicione stranke su se saglasile da se o njemu, zbog važnosti teme, izjasne i građani.

Veoma oštra predreferendumska kampanja bila je obeležena tvrdnjama vlade da je sporazum u nacionalnom interesu i u skladu sa evropskim principima, i upozorenjima opozicije da će Slovenija, na arbitraži, izgubiti izlaz na otvoreno more, odnosno status pomorske zemlje.

Sporazum su, početkom novembra, u Stokholmu, potpisali premijeri Slovenije i Hrvatske, Borut Pahor i Jadranka Kosor.

Na konačan ishod referenduma mogli bi da utiču i glasovi birača iz inostranstva, koji će biti prikupljeni do 14. juna, a zvanični rezultati biće saopšteni 29. juna.

Referendum važan za region

Ishod referenduma nije od značaja samo za Sloveniju i Hrvatsku, nego i za region Zapadnog Balkana, u smislu jačanja izgleda za priključenje Evropskoj uniji, ističu analitičari.

Potvrda toga su i zainteresovanost Brisela i Vašingtona, koji izražavaju želju da rezultat bude pozitivan, odnosno da Slovenci podrže odluku svog parlamenta da se granica sa Hrvatskom uredi međunarodnom arbitražom.

Prihvatanje sporazuma bi, prema tvrdnjama iz EU, moglo postati model i za rešavanje sličnih problema na Zapadnom Balkanu, pošto Hrvatska ima otvorena granična pitanja i sa Srbijom, Crnom Gorom i Bosnom i Hercegovinom.

Eventualno "ne", Hrvatskoj i celom regionu Zapadnog Balkana verovatno bi donelo udaljavanje od EU, gde se, inače, međusobna saradnja zemalja Zapadnog Balkana smatra nedovoljnom, iako Unija to svesrdno podstiče i podržava.

Negativan ishod bi Sloveniju i Hrvatsku vratio na početak međusobnog problema, odnosno uputio na Međunarodni sud i oslabilo komunikaciju Zagreba sa Briselom o ulasku u EU, dok ne reši svoje granične probleme.

Istovremeno, takav ishod bi, pojačao nepoverenja u kapacitet i dobru volju ostalih zemalja Zapadnog Balkana, da svoje međusobne nesuglasice, sa kojima ne mogu u EU, brzo prevaziđu.

Ishod referenduma je neizvestan, a eventualno odbijanje sporazuma moglo bi uzdrmati slovenačku vladu i podstaći opoziciju da zatraži i referendum o ulasku Hrvatske u EU, što bi sigurno bio politički potres koji bi izašao iz okvira slovenačko-hrvatskih odnosa.

Josipović i Kosor o rezultatima referenduma

Predsednik Hrvatske Ivo Josipović ocenio je pozitivan ishod slovenačkog referenduma o arbitraži kao pobedu za Sloveniju, Hrvatsku i Evropu, navodi se u saopštenju iz kabineta hrvatskog predsednika.

Slovenački glasači su na referendumu održanom u nedelju sa tesnom većinom odobrili arbitražni sporazum o rešavanju graničnog spora između Slovenije i Hrvatske.

Kako prenosi Hina u saopštenju se kaže da će rezultat referenduma istovremeno "podstaći očigledan uzlazni trend prijateljskih odnosa Hrvatske i Slovenije" a da "slovenačka podrška omogućuje Hrvatskoj da završi pristupne pregovore bez opterećenja problemom granice koji će svoje rešenje naći u arbitraži".

"Ovo je i doprinos konceptu proširenja Evropske unije koji obuhvata Hrvatsku, a u budućnosti i sve zemlje jugoistočne Evrope", navodi se u saopštenju.

Kako se dodaje, Josipović je razgovarao s predsednikom Slovenije Danilom Tirkom i premijerom Borutom Pahorom i čestitao im "na uspešno sprovedenom referendumu i politici mira i prijateljstva koju vode".

Hrvatska premijerka Jadranka Kosor izjavila je, nakon zatvaranja birališta u Sloveniji, da ništa više neće blokirati hrvatske pregovore za ulazak u EU. Ona je za Hrvatsku radio-televiziju izjavila da se čula s Borutom Pahorom, koji joj je potvrdio da blokade više neće biti.

Prema nezvaničnim rezultatima slovenačke Republičke izborne komisije, za sporazum je glasalo 51,48 odsto birača, protiv je bilo 48,52 odsto, uz izlaznost od 42,28 odsto.

Arbitražni sporazum potpisali su Jadranka Kosor i Borut Pahor 4. novembra prošle godine u Stokholmu, a njime se rešavanje graničnog spora između Hrvatske i Slovenije prepušta međunarodnom arbitražnom telu.

Sporazum je ratifikovan u parlamentima dve države.

Број коментара 11

Пошаљи коментар
Види још

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 25. април 2024.
12° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво