Читај ми!

Bosanska kvadratura kruga – kada će tri naroda doći do dogovora o suživotu

Dvadeset sedam godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma BiH nije odmakla dalje od početka. Glasno osporavanje Bošnjaka Dana Republike Srpske i njenog postojanja kao i suprotne poruke usmerne ka Federaciji BiH, još nerešen status Hrvata sve više udaljavaju tri strane od dogovora o normalnom suživotu. O sve napetijim odnosima unutar BiH između tri konstiuticvna naroda, ulozi stranaca, pre svega SAD, za RTS su govorili Obrad Kesić, politički analitičar i šef predstavništva RS u Vašingtonu, docent na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, Despot Kovačević i Slobodan Šoja, profesor istorije, bivši ambasador BiH u Francuskoj i Egiptu.

U gradovima Republike Srpske proslavljena je 30. godišnjica od nastanka. Najsvečanije je bilo u Banjaluci, u Istočnom Sarajevu je razvijena srpska zastava dugačka nekoliko stotina metara, a zapažena je bila proslava u Brčkom kao i u Trebinju.

Bošnjački član predsedništva Šefik Džaferović je defile u Banjaluci uporedio sa maršom nacističkih jedinica i to, kako je rekao, na godišnjicu Kristalne noći. Bošnjaci su organizovali proteste u 14 zemalja, u Sarajevu su protestovali ispred kancelarije Visokog predstavnika.

Uz to, u Sarajevu se najavljuje ponovno okupljanje "Zelenih beretki" a u Bužimu na samom severozapadu zemlje godišnjica tamošnje bitke "Munja" obeležena je uz pokliče Alahu i pretnjama agresoru.

Uz sve to, Bakir Izetbegović govori da je sada imperativ Bošnjaka popravljanje odnosa sa Hrvatima i u tom svetlu se sastao sa Andrejom Plenkovićem u Dubrovniku.

Obrad Kesić smatra da u slikama iz Bužima nema ničega novog bez obzira da li se obeležava zvanični ili nezvanični događaj. Ali u kontekstu trenutka, međunardna zajednica bi trebalo da ima iste aršine – da ne komentarišu pesmu pripadnika SAJ-a RS i da ćute na pesme iz Bužima uz ratne zastave takozvane Armije BiH.

Slobodna Šoja, profesor istorije, bivši ambasador BiH u Francuskoj i Egiptu, jedan je od retkih Srba koji je imao veru u državu BiH i jedan od retkih koji se vratio da živi u Sarajevu.

Prema rečima Šoje, sve što se dešava je stvaranje što veće pompe da bi se kao glavni cilj došlo do ukidanja RS.

"Ne postoji šansa da se narednih godina promeni javni diskurs i da se prihvati RS kao deo BiH. Nadam se da će u parlamentu BiH jednog dana svi srpski predstavnici reći da prihvataju BiH kao svoju zemlju, a da će svi ostali uzvratiti da prihvataju RS kao trajnu kategoriju. Potom bi trebalo da se izmeni Krvični zakonik tako da se kazni bilo ko ko dovede u pitanje RS ili BiH", navodi Šoja.

Ocenjujući slike iz Bužima i sa druge strane Trebinja kao strašno inaćenje, dodaje da ono može imati veliku cenu, jer je jaz sve veći i ljudi se sve više dele. "Ja to osećam živeći u Sarajevu i prateći ljude koje poznajem, osećam da se radikalizuju".

Šoja: Današnji islam radikalniji od onog pre 40 godina 

Slobodan Šoja smatra da je islam u BiH od pre 30, 40 godina potpuno drugačiji od ovog današnjeg. Od kraja rata islam postaje sve više javan, u ovom trenutku deca dobijaju neku vrstu novog religijskog obrazovanja. Radiklaizacija je strašna stvar koja se može rešiti Krivičnom zakonikom, upozorava Šoja.

Smatra da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić je u Priboju rekao ključnu stvar a to je da ko bude raspirivaao međunacionalne probleme imaće posla sa državom. To je formula koju moraju primenjivati svi i u Banjaluci i u Sarajevu i u Mostaru, Zagrebu... Svaki incident treba pod hitno kazniti, nekažnjavanjem se može podstaći srljanje u rat, dodaje Šoja.

Despot Kovačević ukazuje na to da su mnoge teme u BiH dobile mnogo veći fokus nego što je to bilo pre 15-20 godina.

"Mnogi Srbi iz Federacije BiH neće da priznaju činjenicu da žive u državi BiH, a još više je problematično što se osporava postojanje RS. Sin jednog od potpisnika Dejtonskog sporazuma, Bakir Izetbegović spori ono što je potpisano. Ustavni sud BiH gde sede trojica stranih sudija uvek staju na stranu Bošnjaka, osporavaju Dan RS kao praznik, a u Federaciji se slavi Dan nezavisnosti 1. mart kada je održan referenfum o otcepljenju od SFRJ i ubistvo srpskog svata."

Smatra da bi integrativni datum za BiH mogao bi da bude dan potpisivanja Dejtona koji se u RS slavi.

Kesić: Bošački političari bave se revizijom istorije

Obrad Kesić misli da bošnjački član prededništva BiH Šefik Džaferović ide predaleko poredeći marš u Banjaluci sa maršom nacista u Kristalnoj noći. Poznato je da je veliki broj Bošnjaka bio u vojsci NDH. To je pokušaj revizije istorije što vređa žrtve među Srbima i drugim antifašistima iz Drugog svetkog rata. Piše se nova istorija na štetu srpskog naroda. BiH kao država ne može da opstane kao u braku gde suprug vređa suprugu govoreći da je ružna i glupa i da onda očekuje da ga ona voli, kaže Kesić.

Prema rečima Kesića, narodi u BiH su daleko jedni od drugih, ali to ne znači da nema prostora za dogovor, a za to je potrebna dobra volja među poltičarima, da priznaju da je RS realnost.

Kesić naglašava da u Banjaluci postoji odlučnost da vrate nadležnosti, "Dejtonski sporazum nije prelazno rešenje, on mora da se primenjuje sve dok se ne potpiše nešto novo".

Kovačević: Banjaluka se prelako odrekla nasleđa antifašisitčke borbe

Despot Kovačević ukazuje na to da avnojevsku BiH preuzima Federacija i to slavi kao svoj dan. Vlasti u Banjaluci su se olako odrekle antifašizma i antifašističke borbe u koju je ugrađeno mnogo Srba, dodaje Kovačević. 

Na pitanje o protestima Bošnjaka širom sveta povodom proslave Dana RS i da li misli da očekuju da im strani faktor reši problem, Šoja kaže da su to pusti snovi budući, kako smatra, da su velike sile i stvorile RS.

Sve se ovo dešava jer se ne razume da je BiH država dogovora a ne pojedinačnih želja. Rešenje za sprove oko praznika za Šoju je da RS slavi 21. novembar koji je ujedno i Aranđelovdan, dan potpisavanja Dejtona, a da se u Federaciji slavi 26. novembar , AVNOJ (ZAVNOBiH), umesto 1. marta - da se kompromis koristi umesto mržnje.

Komentarišući svoj tekst u kome poredi BiH i Kraljevnu Jugoslaviju, Šoja kaže da su ulogu Srba iz Kraljevine sada preuzeli Bošnjaci kada su tražili centralističko uređenje, ali su posle 18 godina shvatili da se Hrvatima mora postići dogovor čiji je rezultat bio Banovina Hrvatska. Paralelu sam napravio sa današnjom RS koja je dobila ime po drugom najbrojnijem narodu u BiH, kao što su u Kraljevini drugi najbrojniji bili Hrvati, kaže Šoja.

"Za razliku od Kraljevine Jugoslavije, BiH je u Dejtonu dobila najmodernije temelje, kuću i krov u kojoj treba da gradimo našu sreću. Dejtonom smo dobili okvir koji tri naroda treba konačno da izgrade", dodaje Šoja.

Kesić se ne slaže sa Šojinim stavom da su velike sile napravile BiH već, kako kaže, to je bila velika žrtva srpskog naroda, a velike sile su potvrdile postojanje BiH sa dva entiteta i u njoj RS. Dok god postoji srpski narod, RS će opstati, dodaje Kesić

I Kovačević je mišljenja da će Bih i RS opstati, a najveći problem po njemu je što politički lideri u BiH smatraju da je rat nešti najbolje je što je moglo da se desi.

четвртак, 25. април 2024.
9° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво