Đukanović: Višestruki udari na Crnu Goru zbog Zakona o slobodi veroispovesti

U obraćanju na 43. sesiji Saveta za ljudska prava koja se održava u Palati nacija Milo Đukanović je ukazao na situaciju u Crnoj Gori nakon usvajanja Zakona o slobodi veroispovesti.

Naveo je da se tim zakonom na liberalan način, u skladu sa najsavremenijim legislativnim standardima, učvršćuje sloboda veroispovesti, uređuje pravni položaj verskih zajednica i garantuje ustavni princip odvojenosti crkve od države.

Ponovio je da je postupak izrade zakona trajao pet godina, uz inkluzivan dijalog sa svim zainteresovanim stranama, uključujući sve verske zajednice u zemlji i relevantne međunarodne organizacije, u prvom redu Venecijansku komisiju, čije su preporuke u potpunosti prihvaćene.

Dodao je da je ovim zakonom zamenjen onaj iz 1977. godine iz perioda komunističke Jugoslavije.

"Međutim, već u pripremi, a posebno nakon njegovog usvajanja, Crna Gora se suočila sa optužbama od strane samo jedne vjerske zajednice, i sa brutalnom medijskom kampanjom dominantno iz bližeg okruženja, s vještim manipulacijama i pokušajima da se država optuži da namjerava da otima crkvenu imovinu i mijenja njihovu viševjekovnu namjenu. Uz to, u međunarodnim forumima, uključujući i ovaj dom, mogle su se čuti optužbe da Crna Gora sprovodi politiku diskriminacije i krši vjerske slobode", rekao je predsednik Crne Gore.

Ističe da je usvajanjem ovog zakona Crna Gora potvrdila da je građanska država, multietnička demokratija i društvo koje želi da kroz reforme i modernizaciju bude sastavni dio savremene evropske civilizacije.

"Zbog toga se suočavamo sa višestrukim udarima, iznutra i izvana, kroz otvorenu spregu crkve s nacionalističkim vansistemskim djelovanjem, usmjerenim na urušavanje pravnog poretka i negiranje građanskog i multietničkog karaktera crnogorske države, što bi u krajnjem značilo povratak na srednjovjekovni sistem u kojem je crkva bila iznad države i građana", rekao je Đukanović.

Stabilnost zemlje nije ugrožena 

Istakao je i da stabilnost zemlje nije ugrožena.

"Crna Gora će, kao i 2006, kada je demokratskim referendumom, što nije baš uobičajeno na Balkanu, obnovila državu, i ovo unutrašnje pitanje riješiti na miran način, i tako odbraniti koncept u kojem svi građani, i sve vjerske zajednice, imaju ista prava i ravnopravan položaj", poručio je predsednik Crne Gore.

Ukazao je da je "opasno prenebregavati realnost, igrati se osećanjima vernika i biti objekat ili oruđe u realizaciji opasnih velikodržavnih projekata, što bi sve zajedno trebalo da nas zabrinjava".

Poručio je da Crna Gora ostaje opredeljena da dalje izgrađuje svoj kredibilitet poštovalaca i zaštitnika ljudskih prava.

"Verujem da ćemo time na najbolji način zadobiti vaše poverenje i podršku za kandidaturu za članstvo u Savetu za period 2022–2024", zaključio je predsednik Crne Gore.