Litije u Crnoj Gori, najduža trasa 50 kilometara

Da bi na vreme prešli najdužu trasu jedne litije, od manastira Bliškova do hrama Svetih apostola Petra i Pavla u Bijelom Polju, vernici su krenuli još jutros. Na putu dugom 50 kilometara priključivali su im se meštani sela i naselja na planinskom putu.

U većim gradovima već ustaljenim trasama.

U Rožaju, zbog nedavne pogibije dva brata iz tog mesta blizu Kraljeva, ovog četvrtka bez šetnje, samo uz moleban.

Sveštenstvo Mitropolije crnogorsko-primorske i građani krenuli su od Crkve Svetog Đorđa u podgoričkom naselju Donja Gorica u litiju prema Hramu Hristovog vaskrsenja.

Litiji su se pridružili i građani koji su iz Krusa krenuli u 16 časova do crkve u Berima, a potom do Donje Gorice, kao i građani koji su u 17 časova krenuli iz manastira Uspenija Presvete Bogorodice na Dajbabskoj gori, prenose Vijesti.

Pre polaska, građanima je poručeno da su se sakupili da posvedoče da hramovi nisu samo građevine i kulturna dobra nego i izvori blagodati.

Na Cetinju samo moleban

U Cetinjskom manastiru moleban je služio vladika Metodije. Rektor Bogoslovije na Cetinju Gojko Perović pozvao je "braću koja su juče išla drugim ulicama da im se pridruže u borbi za bolju i pravednu Crnu Goru". 

"Nema nama molitve bez vas", poručio je Perović. Kazao je da će prva litija na Cetinju biti zajedno sa njima.

Preko puta Cetinjskog manastira, na Ćipuru, okupila se grupa građana.

Oni su se, kako kažu njihovi predstavnici, okupili da bi bili sigurni da će biti poštovan dogovor da litije neće biti.

Nekoliko hiljada građana Berana i ovog četvrtka, predvođeni crkvenim velikodostojnicima, prošetalo je u mirnoj litiji od centra grada do manastira Đurđevi stupovi.

Litiju je predvodio Nikola Knežević, obučen u crnogorsku narodnu nošnju, dok su za njim građani nosili veliki transparent sa natpisom "Berane je čvrste volje da sačuva bogomolje" koji je bio u znaku trobojke i crnogorskog i srpskog grba.

Nakon što je u Crkvi Svetog Nikole u Kotoru odslužen moleban, mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije predvodio je litiju od Crkve Sv. Nikole, gradskom rivom i nazad do crkve, prenela je Mitropolija.

Sa litijskog puta od Risna do Kotora protojerej stavrofor Radoslav Laketa, paroh oraovačko-peraški, poručio je da litijama čuvamo ono što je vekovima bilo naše.