Podržan Predlog zakona o slobodi veroispovesti

Potpredsednik crnogorske Vlade Zoran Pažin je rekao da je Vlada kontinuirano pozivala SPC na dijalog, i da je na dijalog i sada spremna te da će biti spremna i kada zakon bude usvojen.

Na sednici Odbora resorni ministar Mehmed Zenka je istakao da je Predlog zakona o slobodi veroispovijesti usklađen sa najvišim međunarodnim standardima i svim preporukama Venecijanske komisije.

"Pred vama je Predlog zakona koji je usklađen sa najvišim međunarodnim standardima u oblasti ljudskih prava i u potpunosti usaglašen sa najnovijim preporukama Venecijanske komisije", saopštio je Zenka, prenosi RTCG.

Kaže da je reč o veoma liberalnom zakonskom tekstu, koji svima u Crnoj Gori, dakle i vernicima i onima koji to nesu, garantuje najviši stepen prava i sloboda.

"Ovim zakonom Vlada ispunjava svoju obavezu da na podustavnom nivou ovaj veoma važan aspekt ljudskih prava bude adekvatno uređen modernim zakonom, koji će zamijeniti stari zakon iz 1977. godine, koji je još uvjek na snazi," pojasnio je ministar Zenka.

Prema njegovim rečima, novim Predlogom zakona se prvi put u Crnoj Gori jasno utvrđuje dokle dosežu prava i obaveze vjerskih zajednica.

Najzad, naveo je ministar, ovim zakonom se kao kulturno dobro štiti državna imovina koju koriste verske zajednice.

CPC za Zakon, SPC traži razgovore

Boris Bojović episkop CPC kazao je da CPC podržava predlog zakona, istakavši da će njime imovina koja je nezakonito prepisana SPC biti ponovo ozakonjena na crnogorsku državu.

"CPC i njeni vjernici diskriminisani su već dugi niz godina i u svim crkvama odriče nam se pravo da služimo i uskraćeno nam je pravo da ispovjedamo vjeru i nacionalnu pripadnost. Takvo stanje traje od devedesetih godina kada je ukinuta CPC", kazao je Bojović.

On je naveo da SPC svu crkvenu imovinu tumači kao svoju.

"Smatram da je pravno rješenje iz ovog zakona dobar pravni osnov za rješenje vjerskih pitanja u Crnoj Gori i podržavamo usvajanje ovog zakona", kazao je Boris Bojović iz CPC.

Rektor cetinjske bogoslovije Gojko Perović predložio je Vladi da povuče Predlog zakona o slobodi veroispovesti. Od Vlade traži da sa svim crkvama i verskim zajednicama uđe u dijalog.

"Imali smo primjedbe, nikakav odgovor dobili nijesmo", kazao je Perović i dodao da preporuke Vemecijanske komisije nijesu inkomporirane adekvatno u zakon.

Fuad Čekić iz Islamske zajednice je rekao da je zakon neophodan, navodeći da bi njime, trebalo detaljnije obrazložiti pitanje plaćanja poreza.

Robert Tonsati iz Kotorske biskupije smatra da pitanje vlasništva i imovine treba rešavati leks specijalisom jer bi se time rasteretio Zakon o slobodi veroispovijesti.

Đorđe Raičević iz Jevrejske zajednice navodi da podržavaju usvajanje zakona, ali da je trenutni predlog nepotpun i sporan i da bi trebalo da se doradi na njemu.

Pažin: Nismo ignorisali stav SPC 

On je rekao da je Vlada dužna da otvori pitanje pravne valjanosti upisa nekih verskih objekata u katastar nepokretnosti, prenosi RTCG.

"Kada je riječ o načinu na koji je uknjižena Srpska pravoslavna crkva devedesetih godina u katastar ne treba ni od toga praviti neku mistifikaciju. Da bi neko mogao da se poziva na svoje pravo svojine, koje đeluje erga omnes prema svima, radi se o apsolutnom pravu, moraju i kumulativno biti ispunjena dva uslova: jedan je postojanje punovažnog pravnog osnova justus titulus. To može biti neki ugovor o kupoprodaji, ugovor o poklonu, to može biti akt nasljeđivanja. to može biti neka odluka državnog organa ili sudska odluka", naveo je Pažin.

Pored toga, kako navodi, mora biti ispunjen i drugi osnov koji se tiče upisa u katastar nepokretnosti.

"Ako nedostaje jedan od ova dva kumulativna uslova onda pravno poredak naprosto mora otvoriti pitanje pravne valjanosti takvoga upisa. To je tako po pravo i u ranije važećem pravnom sistemu i u sada važećem pravnom sistemu. Dakle, ne postoji nikakva loša namjera, posebno ne prema jednoj bilo kojoj vjerskoj zajednici u ovom konkretnom slučaju prema crkvi. Nego postoji potreba za pravnom sigurnošću. To je ustavna obaveza Vlade na kojoj Vlada mora da istraje. Pravna sigurnost je najvažniji aspekt vladavine prava", rekao je potpredsednik Vlade.

Predviđeno šest nivoa pravne zaštite

Pažin rekao je da u Predlogu zakona postoji šest nivoa pravne zaštite, što je prepoznala i pozdravila Venecijanska komisija.

"Ovaj zakon otvara mogućnost zaštite na čak šest pravnih nivoa: u spornim situacijama vodiće se upravni postupak (1), nakon toga postoji mogućnost žalbe drugom stepenu (2), nakon toga moguće je pokrenuti upravni spor (3), nakon toga moguće je vanrednim pravnim sredstvima otvoriti postupak pred Vrhovnim sudom (4), nakon toga moguće je podnijeti ustavnu žalbu Ustavnom sudu (5) i konačno kad se iscrpe svi đelotvorni ljekovi koje poznaje nas pravni sistem moguće se obratiti Evropskom sudu za ljudska prava (6). Dakle, najviši stepen garancija pravne sigurnosti svakom pravnom subjektu koji se osjeti ugrožen bilo kojom odredbom ovoga zakona", saopštio je Pažin.

Poslanik Demokratskog fronta Milutin Đukanović, ocenio je da Odbor za ljudska prava ne bi trebalo da raspravlja o ovom aktu, dok to ne učini Zakonodavni, i dok se ne, kako je rekao, razreši konfuzija oko mišljenja stručne službe.

Predsednik Odbora Halil Duković, rekao je da nema u poslovniku odrednice o tome da rad jednog odbora utiče na drugi.

"I da je donijeto mišljenje, a nije, o tome odlučuje Skupština", kazao je Duković.

Član Odbora iz DF-a Slaven Radunović pitao je Dukovića zašto je na sjednicu pozvao, kako je, kazao, pseudoreligijsku organizaciju?

"To što neko u nazivu ima crkva, ne znači da je crkva", naveo je Radunović.