Indeks: Hrvatskoj potrebni sezonci iz Srbije

Zbog nedostatka radne snage u Hrvatskoj, veliki broj hotelijera i ugostitelja uvozi radnu snagu iz susedstva, a najviše sezonaca dolazi iz BiH i Srbije. Poslednji napad na Braču ostavlja lošu sliku Hrvatske u svetu, kažu nadležni, ističući da se radnici ne dele po nacionalnosti već samo na dobre i loše.

Hrvatska vlada ove godine opet je povećala kvote za uvoz radne snage u turizmu na 15.611 dozvola, a iskorišćeno ih je tek oko 6.000, a trećinu su iskoristili sezonci iz Srbije, navodi portal Indeks.

U kontekstu napada na sezonce na Braču, direktor Instituta za turizam Damir Krešić rekao da postoji samo jedna stvar oko koje sezonce treba dijeliti, a to sigurno, navodi, nije po nacionalnoj osnovi.

"Sezonce treba dijeliti na dobre i loše radnike, a ne po nacionalnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi. Ionako rade težak posao i ne treba im ga dodatno otežavati. To što se dogodilo je za osudu i sigurno ne doprinosi slici Hrvatske kao sigurne destinacije", rekao je Krešić.

Eduard Andrić, predsednik Sindikata turizma i ugostiteljstva Hrvatske, smatra da su radnici iz susedstva najkompetentniji jer znaju jezik pa im je lakše u komunikaciji s kolegama.

Kako dodaje Andrić, gotovo svi pričaju barem engleski, za razliku od, kako kaže, sezonaca koji dolaze iz Malezije ili Filipina.

"Iskreno vjerujem da je ovo izdvojen slučaj i da se to više neće događati, bilo je i prije nekih incidenata u srednjoj Dalmaciji, no moram reći kako primjerice u Istri nema tih problema. Ovakvi napadi su za svaku osudu i moramo svi ići ka tome da se to ne događa, da se ljudima usadi da je bitan svaki radnik, a pozivanje na neku prošlost je besmisleno, bilo bi pogubno da ih prozivamo i tučemo jer su druge nacionalnosti", smatra Andrić.

Navodi da je u Hrvatsku najviše radnika stiglo s područja Banje Luke i Trebinja. Istaknuo je da ovakvi napadi poput ovog na Braču jako loše utiču i na sliku Hrvatske u svetu.

Problem na dubrovačkom području

Problem je, kaže Andrić, i što stariji radnici, pogotovo s dubrovačkog područja, ne podnose radnike iz Srbije ili Trebinja, što nije u redu.

"Nedavno sam bio u Dubrovniku i tamo ima puno zaposlenih sezonaca iz Trebinja, a domaći pojedinci koji su sudjelovali u ratu i još rade se bune jer navode kako su ih ovi u ratu tukli, a sad dolaze raditi tu, rekao je Andrić.

Kaže da im je ukaza kako to nema smisla i da su mladi sezonci iz Srbije i BiH nisu ni bili rođeni za vrijeme rata ili su bili bebe, dakle nisu ih oni mogli napadati.

"Nema smisla da se sad sve njih generalizira, isto tako bismo se mogli onda sjetiti i Prvog i Drugog svjetskog rata i tko nas je tad napadao, a sad su nam glavni gosti oko kojih trčimo. Dakle, gledati tko je otkuda je besmisleno, ne možemo tako razmišljati", smatra Andrić.

Jako je, kaže, loše gledati na neke nacije kao na neprijatelje Hrvatske i to ne samo za turizam već i za Hrvatsku uopšte.

Poručuje da se tako zasigurno ne ostavlja dobar utisak u svetu.

"Kad-tad će i susjedne zemlje ući u EU pa neće biti granica i tad će biti još više zaposlenika iz tih zemalja, a možda će i neki naši raditi u Srbiji tako da bi zaista bilo loše da se ponašamo kao neprijatelji", naglasio je Andrić.

Indeks podseća i na napad na potpredsednika Vijeća srpske nacionalne manjine Kastva i građevinskog preduzetnka Radoja Petkovića koji je preminuo od posledica prebijanja.

Petković je brutalno pretučen 24. aprila ispred jednog kafića u Viškovu, mesta kod Rijeke.

Riječka policija kao napadača je identificirala Iliju Glavića (48) kojeg Opštinsko državno tužilaštvo u Rijeci sumnjiči za krivično delo nanošenja osobito teških telesnih ozljeda.

Istražni sudija Županijskog suda u Rijeci Ksenija Zorc Glaviću je odredila pritvor zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog dela i uticaja na svedoke.

Petković je nakon kratke prepirke s Glavićem u lokalu krenuo prema svom automobilu. Glavić ga je sustigao na parkingu i brutalno napao. Na snimcima nadzorne kamere vidi se da Glavić nije odustajao od udaraca čak ni kada je Petković izgubio svest i pao na zemlju.

Број коментара 14

Пошаљи коментар
Види још

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

субота, 21. септембар 2024.
17° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи