Četiri decenije od katastrofalnog zemljotresa u Crnoj Gori

Navršava se četrdeset godina od najrazornijeg zemljotresa koji je 15. aprila 1979. godine pogodio Crnu Goru. To je bila jedna od najvećih katastrofa te vrste u nekadašnjoj Jugoslaviji. Zemljotres je imao jačinu od sedam jedinica Rihterove skale, odnosno devet stepeni Merkalijeve. U Crnoj Gori je poginula 101 osoba, a u Albaniji 35.

Epicentar zemljotresa se nalazio u Jadranskom moru, između Ulcinja i Bara, na udaljenosti od 15 kilometara od obale. 

Stradali su gradovi: Ulcinj, Bar, Petrovac, Budva, Tivat, Kotor, Risan i Herceg Novi, a razoreno je 250 naselja, podseća portal CDM.

Uništen je ogroman deo modernih hotelskih kapaciteta na crnogorskom primorju,  oštećena su 53 zdravstvena objekta, 570 objekata socijalne i dečije zaštite, 240 školskih objekata.

Posebno su stradali kulturno-istorijski spomenici (manastiri, crkve, muzeji, arhivi), koji su koncentrisani uglavnom u najugroženijem primorskom pojasu.

Velike štete su bile na putnoj mreži – oštećeno je oko 350 kilometara magistralnih i 200 kilometara regionalnih puteva. Stradala je i pruga Beograd-Bar.  

Bez krova nad glavom ostalo je 80.000 stanovnika. Šteta koju je izazvao katastrofalni zemljotres bila je više od 70 milijardi dinara. Od toga se više od trećine odnosilo na privredne objekte. Stradala je infrastruktura od Igala do reke Bojane, najviše u Luci Bar i Brodogradilištu u Bijeloj.  

Jedna od specifičnih manifestacija oštećenja tla izazvana zemljotresom bile su pojave likvifakcije (tečenja tla), klizišta i odroni.

Do kraja 1979. godine registrovano je 90 jakih naknadnih zemljotresa, sa magnitudom većom ili jednakom četiri jedinice, više od 100 zemljotresa sa magnitudom 3,5 - 4,0, kao i skoro 10.000 slabijih potresa.

Desetak nemilosrdnih sekundi petnaestog aprilskog jutra 1979. godine promenilo je izgled primorja i njegovog zaleđa.

Prema izvještaju Uneska iz 1984. ukupno 1.487 objekata je oštećeno, od kojih su skoro polovina domaćinstva, dok je broj oštećenih spomenika kulture bio veći od 1.000.  

Pobjeda, tada jedina štampana dnevna novina u Crnoj Gori, je istog popodneva štampala vanredno izdanje na osam strana.

"To je bilo strašno, brda su se tresla. Jedva smo uspjeli da se domognemo vrata, a već je sve bilo porušeno. Deca su skakala kroz prozore. No, velika je sreća da smo svi živi i zdravi", deo je jedne od brojnih ispovesti ispričanih tada novinarima Pobjede u Starom Baru.

Број коментара 2

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 25. април 2024.
8° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво