"Mit o Jasenovcu", relativizacija istorije u Hrvatskoj

U dobu istorijske mitologije, kako ga je opisao Erik Hobzbaum, jedan mit dobija reklamu. Gledaoci su od voditeljke na HRT-u mogli da čuju preporuku za knjigu i film "Mit o Jasenovcu", kao i film Jakova Sedlara "Sto godina srbijanskoga terora u Hrvatskoj 1918–2018".

Grafičko rešenje filma "Sto godina srbijanskoga terora u Hrvatskoj 1918–2018" slično je američkom spomeniku "Maunt Rašmor". Prikazane su hrpe požutelih lobanja iznad kojih se nalaze likovi Aleksandra Karađorđevića, Svetozara Pribićevića, Milorada Pupovca i Aleksandra Vučića. 

Smiljan Tomašević iz Udruženja hrvatskih dobrovoljaca "domovinskog rata" veruje da je Hrvatska zrelo demokratsko društvo, da se može suočiti s prošlošću, te da treba "ići s istinom".

"Krajnje je vreme da se ne delimo na leve i desne i da moramo prihvatiti prošlost onakvu kakva jeste, pa progovoriti i o zločinima nakon Drugog svetskog rata", poručuje Tomašević.

Predstavnici Srba to tumače drugačije.

"Mi već duže vreme pratimo tu pojavu, taj snažan govor mržnje prema Srbima, njihovim organizacijama i liderima. To se razvija, nažalost, uz podršku Katoličke crkve i jednog dela hrvatske politike – od marginalnih sfera i dolazi od mejnstrim medija, poput HRT-a i to je za nas zvono za uzbunu", smatra predsednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac.

Zabrinutost zbog poricanja zločina u Jasenovcu 

U "Mitu o Jasenovcu", Roman Ljeljak NDH naziva mladom hrvatskom državom, ustaše simpatiše, a Jasenovac zove sabirnim i radnim logorom.

Istoričar Predrag Marković ukazuje da je najproblematičniji deo ove afere to što nacionalni servis Hrvatske propagira veličanje najstrašnijeg logora.

"Na RTS-u ne možete da zamislite da bi voditelji jutarnjeg programa hvalili logor Sajmište", dodaje Marković.

Istoričar Milan Gulić ističe da takvim knjigama nije mesto ne samo na državnoj televiziji nego ni na bilo kojoj ozbiljnoj televiziji, jer im se, kaže, na taj način daje na značaju i tako postaju prihvatljivo štivo.

Nedavno su ovim povodom reagovali i iz Spomen-područja Jasenovac zabrinuti zbog sve češćih slučajeva umanjivanja i poricanja zločina počinjenih u istoimenom logoru, a koji se događaju u javnom prostoru.

"Nije razlika u nijansama, ne utvrđujemo različite brojke, pa se sporimo oko toga, ovde čovek negira da je Jasenovac bio logor smrti – a bio je, da je bio logor masovnog uništenja – a bio je, da je bio najveći koncentracioni logor u okupiranoj Evropi van teritorije Nemačke", napominje Gulić.

Predrag Marković ističe da Hrvatska mora da sazri i da odbaci najstrašniji deo svog nasleđa.

"Ona ima i svetliju stranu istorije koju, na žalost njenih nacionalista, deli sa Srbima. Ono što je najbolje u Hrvatskoj je zajednička antifašistička borba sa Srbima u 20. veku", kaže Marković.

U odbranu istorije od politike neki su odavno stali. Iako kazne nisu ujednačene, za negiranje Holokausta u mnogim državama EU krivično se odgovara.