Odjeci autokefalnosti ukrajinske crkve u Crnoj Gori

Kanonski nepriznata Crnogorska pravoslavna crkva nema dilemu da li ukrajinska crkva treba da dobije autokefalnost i tvrdi da to ne može dovesti do raskola u pravoslavlju.

"Ukrajina je nezavisna država, a Ukrajinci narod koji je već imao svoju crkvu. Zato i imaju pravo na njenu samostalnost, što je u skladu sa Vaseljenskim kanonima. To je stav i Vaseljenske patrijaršije i patrijarha Vartolomeja", rekao je samozvani mitropolit Mihailo u intervjuu za portal Radio-televizije Crne Gore.

Razlog za optimizam, kako se navodi, on pronalazi i u poruci patrijarha Vartolomeja koji je najavio da bi autokefalnost ukrajinske crkve otvorila vrata i ostalim crkvama da povrate ili dobiju samostalnost.

Vidi, međutim, i problem u, kako kaže, "velikim crkvama".

"Poznato je da crkve većih i velikih naroda, koje deluju u granicama druge države, poništavaju i negiraju državne, istorijske, kulturne, duhovne, jezičke i druge posebnosti države i naroda koji im pruža gostoprimstvo. Idu toliko daleko da tuđe vrednosti bezobzirno prisvajaju, tretiraju ih kao svoje i smeštaju ih u svoj nacionalni korpus. Njihove aktivnosti nemaju veze sa duhovnošću, već su politički motivisane", tvrdi samozvani mitropolit.

Ko je Miraš Dedeić, samozvani mitropolit Mihailo?

Krsno ime samozvanog mitropolita Mihaila je Miraš Dedeić i on je drugi po redu lider kanonski nepriznate verske zajednice, Crnogorske pravoslavne crkve.

Kao lider ove zajednice samozvano se tituliše kao "Arhiepiskop Cetinjski i Mitropolit Crnogorski".

Dedeić je bio sveštenik SPC, ali je početkom devedesetih, odlukom Svetog arhijerejskog sinoda SPC, zbog navodnih teških zloupotreba svešteničkog čina i mnogobrojnih kanonskih prestupa raščinjen i izopšten. Do tada on se često deklarisao kao Srbin.

Mesto je našao u CPC, registrovanoj kao nevladina organizacija 1993. godine od nacionalnih Crnogoraca, privrženih ideji crnogorske nezavisnosti.