Kada će hrvatska Komisija za suočavanje sa prošlošću doneti preporuke?

Završni sastanak hrvatske Komisije za suočavanje sa prošlošću još nije zakazan, a njen predsednik se nada da neće biti produžen zadati rok za donošenje preporuka, koji ističe prvog marta, piše "Jutarnji list". Komisija bi premijeru Plenkoviću trebalo da dostavi preporuke za ono što je njegova vlada nazvala "suočavanje s posledicama vladavine nedemokratskih režima".

Jutarnji list nezvanično saznaje da će završni dokument, oko kojeg bi 17 članova Komisije trebalo da se usaglasi, imati dva dela.

U prvom delu, trebalo bi da bude načelno definisan odnos prema dva režima - iz vremena fašizma i iz vremena Jugoslavije, a drugi bi trebalo da sadrži konkretne preporuke o odnosu prema njima.

Komisija se, međutim, nijednom nije sastala od novembra prošle godine, a predsednik tog tela Zvonko Kušić za zagrebački dnevnik nije znao da kaže kada će to telo imati završni sastanak na kojem bi trebalo da usaglase preporuke pre nego što one budu upućene vladi.

"Radi se, radi se... Nadam se da nećemo produžavati zadati rok", rekao je Kusić koji predvodi sedamnaestočlanu komisiju istoričara, pravnika, politikologa i drugih stručnjaka.

Upitan kada će biti održana poslednja sednica Komisije, Kusić je rekao da ona još nije zakazana.

Bez rešenja za pitanje upotrebe fašističkih i komunističkih simbola

Kusić je, naime, potvrdio da Komisija još nije rešila pitanje da li će biti potrebno menjati zakon koji reguliše upotrebu fašističkih i komunističkih simbola i ostale aspekte odnosa prema tim režimima.

U odluci vlade o osnivanju Komisije stoji da će to telo "nastojati da postigne saglasnost u donošenju svojih odluka".

U vladinoj osnivačkoj odluci, međutim, ne piše šta će se desiti ako se članovi Komisije ne usaglase, već preporuke donesu većinom glasova, ili se podele pa donesu odvojene, međusobno različite preporuke.

Prvi dan marta je rok da vladina Komisija za suočavanje s prošlošću premijeru Andreju Plenkoviću dostavi preporuke za ono što je njegova vlada nazvala "suočavanje s posledicama vladavine nedemokratskih režima".

Deo stručne i šire javnosti u Hrvatskoj smatra da je Komisija za suočavanje s prošlošću suvišna, a na njeno osnivanje od početka gleda kao znak manjka hrabrosti i odlučnosti Plenkovića da pošalje jasne poruke u vezi sa veličanjem simbola iz doba NDH i istorijskog revizionizma u odnosu na Drugi svetski rat i režim NDH, piše Jutarnji list.

Neposredan povod za osnivanje ove Komisije bile su podignute tenzije zbog spomen-ploče koju su pripadnici bivšeg HOS-a postavili u Jasenovcu, a na kojoj je isklesan ustaški pozdrav "Za dom spremni".

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 19. септембар 2024.
17° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи