Hrvatska pojačava obezbeđenje granice

Time će se, kako prenose hrvatski mediji, podići operativna sposobnost granične policije i brzina reakcije u skladu sa preporukama Evropske komisije, rekao je Božinović.

Policija će se u centru obučavati i stručno osposobljavati ne samo za pomoć hrvatske granične policije, već i drugih članica EU, u saradnji s Fronteksom, a troškovi će biti finansira iz fondova EU.

U međuvremenu zastupnik SDP-a Peđa Grbin je postavio poslaničko pitanje o postupanju hrvatske policije sa migrantima na granici, a nakon što je na T-portalu objavljena potresna priča migranata zaglavljenih pred vratima EU, kada je jedan od njih rekao da su ga hrvatski policajci naterali da skine cipele i bos se vrati u Srbiju.

U prilogu tog medija je istaknuto da su migranti pričali o fizičkom nasilju, otimanju jakni u kojima su imali novac i razbijanju mobilnih telefona.

U vladinom odgovoru se tvrdi da nije potvrđena tačnost takvih navoda, a prilikom postupanja prema migrantima policija poštuje njihova osnovna prava i dostojanstvo te im omogućuje pristup sistemu međunarodne zaštite ako im je takva zaštita potrebna.

"Hrvatska policija sprovodi zaštitu državne granice i u tom cilju preduzima mere kojima se sprečava i odvraća migrante od nezakonitog ulaska u Hrvatsku, koristeći pritom sve, kako se navodi, raspoložive ljudske i tehničke resurse, uvažavajući ljudska prava migranata, čime se jasno pokazuje spremnost za pristupanje Hrvatske šengenskom prostoru i zaštiti njenih spoljnih granica", stoji u odgovoru Banskih dvora.

"Pojedine nevladine organizacije za zaštitu ljudskih prava, čiji je cilj omogućiti transfer što većeg broja nezakonitih migranata u druge države članice Evropske unije, vrše pritisak na hrvatsku policiju zbog toga što preduzima propisane mere za čije je sprovođenje nadležna, a pojedini mediji tendenciozno prenose njihove kritike", dodaje se u sapštenju.

U vladinom odgovoru stoji i da se beleži sve veći broj tražilaca azila u Hrvatskoj koji su u nju vraćeni "u readmisijskom ili dublinskom postupku (62 posto od ukupnog broja tražitelja azila u 2017. godini), što samo potvrđuje činjenicu da se radi o ekonomskim migrantima i zlouporabi instituta azila u Hrvatskoj".