U Zagrebu pale sveće za Praljka, u ponedeljak komemoracija

Deset dana od samoubistva Praljka u sudnici haškog tribunala, tokom izricanja presude šestorici Hrvata iz BiH, na Trgu bana Jelačića stoji plakat sa slikom Praljka, ispod kojeg građani pale sveće.

Treba li ukloniti plakat i sveće, pitao je danas na Tviteru SDP-ov poslanik Bojan Glavašević.

"Prošlo je već 10 dana. Nije li već krajnje vreme da gradske vlasti uklone oltar Slobodanu Praljku sa zagrebačkog glavnog trga?", napisao je Glavašević.

Tim povodom jedan deo medija je pokrenuo anketu sa pitanjem: "Šta vi mislite, treba li maknuti sveće i sliku Slobodana Praljka s glavnog zagrebačkog trga"? Građani su velikom većinom odgovorili sa "da".

Praljak je sa još petoricom Hrvata iz BiH 29. novembra pravosnažno osuđen na višegodišnju kaznu zatvora za ratne zločine u više opština nekadašnje samoproglašene republike Herceg-Bosne.

Nakon što mu je pročitana presuda Praljak je u sudnici popio otrov, a kasnije je od posledica preminuo u bolnici.

Hrvatski državni vrh je veoma emotivno primio ovu vest i u svojim obraćanjima javnosti, najpre premijer Andrej Plenković, a potom i predsednica Kolinda Grabar Kitarović, izrazili su saučešće Praljkovoj porodici.

Iako je general Praljak, kako su preneli hrvatski mediji, još pre dve godine navodno ostavio pismo u kojem kaže da kada ga više ne bude bilo, želi da bude spaljen a njegov pepeo rasut po zagrebačkog groblju "Mirogoj", detalji kao ni vreme sahrane još nisu poznati, jer se njegovo telo nalazi u Hagu gde je u toku više istraga u vezi sa samoubistvom.

Ono što je u ovom trenutku izvesno je da će Generalski zbor u ponedeljak pod kristalnim lusterima dvorane "Lisinski", održati spektakularnu komemoraciju za generala Praljka.

Deo hrvatske javnosti smatra da je takav način opraštanja od generala HVO pravosnažno osuđenog za ratni zločin sasvim primeren, dok drugi to doživljavaju kao potpuno bezumno.

Riječki Novi list, na primer, piše da to što radi udruženje hrvatskih generala predstavlja skandalozno, nezakonito ponašanje koje dodatno srozava ionako labilne "evropske" kriterijume hrvatskog društva i neodgovorno sluđuje javnost.

"Moraš se prepasti nad pitanjem ko smo i gde idemo kad nominalni vojni krem naše zemlje, članice EU-a, stoji iza manifestacije javnog žaljenja nad osuđenikom za ratna ubistva, silovanja, deportacije, zatvaranja, ekstenzivno uništavanje imovine i druge zločine", navodi ovaj riječki dnevnik.

Dodaje i da je to "drska generalska pljuska svemu što piše u dokumentima pravnog poretka koje je izglasao Sabor jer oni nalažu da se sudi svim zločinima, među kojima su ratni posebno degutantni, te da se društvo distancira od osoba koje su počinile krivična dela".

Autor komentara se istovremeno pita da li to znači da je hrvatsko političko rukovodstvo, a da narod to ne zna, već "demonstrativno ispisalo našu zemlju s popisa osnivača međunarodnog Haškog suda?".

"Jesu li Briselu vratili pristupnicu u EU, gde se čak i HDZ-ovi narodnjaci zgražavaju nad reakcijama službene Hrvatske, minutama ćutanja na sednicama organa vlasti i govorima koji nam ne služe na čast", piše Novi list.

Autor komentara primećuje, naime, da se srpsko rukovodstvo nakon nedavne presude na doživotni zatvor bivšem generalu VRS Ratku Mladiću "uzdržalo od javnog solidarisiranja s ratnim zločincem".

"Ove naše morale su privoditi pameti packe koje su poletele sa svih strana, od Brisela do SAD", zaključuje Novi list.