"Fašizacija hrvatskog društva"

"Hrvatska vodi rasprave o svojoj istoriji", naslov je članka u kojem se Noje cirher cajtung osvrće na promenu imena jednog od najlepših zagrebačkih trgova.

Podseća da je na otvaranje "gradskog pozorišta" 1895. godine došao lično Franc Jozef I, a da je trg na kojem se ono nalazi "od 1946. bio posvećen maršalu Titu".

"Nakon emotivne rasprave gradska skupština je početkom septembra odlučila da prekrsti trg. On se sad zove 'Trg Republike Hrvatske'. Zlatan Hasanbegović, bivši ministar kulture, koji je devedesetih godina okolo hodao s fašističkom kapom, hvalio je tu odluku rečima da su žrtve 'komunističkog, titoističkog terora' konačno doživele zadovoljštinu", piše ciriški dnevnik navodeći da je levica protestovala naglašavajući Titove zasluge za oslobođenje Hrvatske od fašizma.

"Otkako se Hrvatska izdvojila iz Jugoslavije ona vodi rasprave o svojoj istoriji. Desnica radi na 'antitotalitarnom konsenzusu', koji izjednačava Titovu višenacionalnu diktaturu s fašističkim ustaškim režimom. Ali, to je istorijski pogrešno; Titov režim je imao vrlo represivne strane, ali je osigurao milionima ljudi skromno blagostanje i količinu slobode kakvu nije poznavala nijedna druga socijalistička država", navodi list.

Berner cajtung se Hrvatskom naglašavajući da je njeno ponašanje "antireklama za proširenje EU".

Tomas Rozer, dopisnik iz Beograda, prenosi da je i smrt uglednog publiciste Slavka Goldštajna izazvala poplavu uvreda na njegov račun "u svetovima interneta", gde je nazivan "lažovom", "izdajnikom zemlje", "jevrejskim rasistom" ili "antikristom", a citirajući Index.hr, ove novine to navode kao još jedan dokaz "fašizacije hrvatskoga društva".

Autor tvrdi da su se "horizonti te jadranske zemlje od pristupa Evropskoj uniji 2013. pre suzili nego proširili".

Kao argumente navodi "propovedi mržnje nacionalističkih sveštenika protiv nekadašnjih partizana i srpske manjine, paljenje njihovih novina i višemesečne rasprave o tome da li je prihvatljiva spomen-ploča sa fašističkim ustaškim pozdravom ('Za dom spremni')".

Rozer tvrdi da i predsednica države Kolinda Grabar Kitarović stvar relativizuje izjavom da je to "stari hrvatski pozdrav" koji je "nažalost kompromitovan", a za premijera Andreja Plenkovića autor tvrdi da je izgubio kontrolu nad "nacionalističkim krilom svoga konzervativnog HDZ-a".

U članku se dalje podseća na ulogu Ive Sanadera u približavanju Hrvatske NATO i Evropskoj uniji "dok nije zbog bezbrojnih korupcionaških skandala završio iza rešetaka", zatim na ulazak Hrvatske u EU u vreme premijera Zorana Milanovića i prihvatanje zakona kojim se htelo sprečiti izručenje bivših čelnika jugoslovenske tajne službe Nemačkoj te o najnovijim sukobima Hrvatske sa susedima.

"Igra Hrvatske u gostima u Evropskoj uniji dosad nije postala uspešna priča. Naprotiv: ta je zemlja već odavno postala problematično dete EU. Dvaput je Brisel morao Hrvatsku da upozori zbog nedopuštenih trgovačkih sankcija protiv bivšeg ratnog protivnika Srbije. Tvrdoglavi balkanski prkos određuje ophođenje Hrvatske i s drugim, ništa manje tvrdoglavim bivšim jugoslovenskim partnerima: obzir prema nacionalističkim osećanjima u samoj zemlji otežava Zagrebu traženje kompromisa sa susedima", piše Berner cajtung.