Hrvatska za rešavanje graničnih sporova sa Srbijom, Crnom Gorom i BiH

Hrvatsko ministarstvo je danas objavilo pregled statusa utvrđenja granica Hrvatske sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom, nakon što je objava arbitražne presude o hrvatsko-slovenačkoj granici aktuelizovala granična pitanja i s drugim državama, prenosi Hina. 

Pomoćnik srpskog ministra spoljnih poslova i šef Sektora za bilateralnu saradnju Goran Aleksić prošle nedelje je rekao da ade na Dunavu pripadaju Srbiji i da je Beograd spreman da se granični spor s Hrvatskom reši bilateralno, a ako je potrebno na arbitraži ili Međunarodnom sudu. 

Hrvatsko ministarstvo podseća da se pregovori o granici odvijaju kroz rad Međudržavne diplomatske komisije, koja je održala ukupno devet sednica, poslednju u septembru 2011, kada su pregovori prekinuti na neodređeno vreme.

U odnosu na razgraničenje, kako se navodi, stav Hrvatske temelji se na međunarodnom pravu, kako je utvrđeno i u mišljenju Arbitražne komisije za bivšu Jugoslaviju iz 1991. (Badinterova komisija) – da su granice bivših republika SFRJ danom osamostaljenja novih država postale međudržavne granice zaštićene međunarodnim pravom.

Naglašava se da je bivša međurepublička granica (danas međudržavna granica) između Hrvatske i Srbije, kako u Sremu tako i na području reke Dunav (Kenđija, Karapandža, Šarengradska ada, Vukovarska ada, područje u blizini Apatina), "bila je i jeste precizno utvrđena i proteže se na obodu granica katastarskih opština koje su ujedno bile i spoljne granice administrativno-teritorijalnih jedinica svake republike".

Kada je reč o BiH, Hina navodi da je početkom jula parlament BiH najavio da će ponovo otvoriti pitanje gradnje Pelješačkog mosta kojim Hrvatska planira da poveže svoju teritoriju, ali i problem razgraničenja na moru. 

Problemi oko izgradnje Pelješačkog mosta proističu iz toga što Hrvatska i BiH do sada nisu rešile pitanje razgraničenja.

Međudržavna granica proteže se u dužini od oko 1.000 kilometara, pri čemu je sporno oko pet odsto granične crte, a jedan deo odnosi se upravo na morsku granicu, odnosno razgraničenje kod Neumskog zaliva.

Ministarstvo navodi i da je između Hrvatske i BiH ostalo otvoreno pitanje da li je granica na svim mestima pravilno utvrđena, ali da bez obzira na to nema poteškoća u njegovoj primeni. 

Hrvatska i BiH su potpisale 1999. godine Ugovor o državnoj granici koji države, stranke tog ugovora, nisu ratifikovale, ali koji se od dana potpisa privremeno primenjuje. 

Između Hrvatske i Crne Gore trenutno se primenjuje privremeni režim razgraničenja, kako je to, na privremenim osnovama, uređeno Protokolom uz južnu granicu iz 2002. godine.

Granica na kopnu je u tom protokolu uređena na način da sledi bivšu republičku granicu koja je postojala između dve republike i koju su stručnjaci već ranije bili zajednički utvrdili, tako da stvarno otvoreno pitanje jeste razgraničenje na moru između dve države.

Kad je reč o konačnom utvrđivanju granice, Hrvatska i Crna Gora još nisu usaglasile način kako će do toga doći, podseća ministarstvo.